Stanje ljudskih prava na severu Kosova – izveštaj je koji je nedavno objavila nevladina organizacija Aktiv iz Severne Mitrovice, koji se bavi periodom od 1. oktober 2023. do 31. maja 2024. godine. O izveštaju i stanju ljudskih prava razgovarali smo sa Dimitrijem Obrenovićem iz Aktiva, koji je i autor pomenutog dokumenta.
Ceo izveštaj pročitajte ovde.
Izveštaj se bavi stanjem ljudskih prava, odnosno primerima kršenja, ali i govorom mržnje. Pobrojan je veliki broj primera.
Međutim, Obrenović podcrtava da to nisu svi primer.
Ljudska prava na severu Kosova krše se pod različitim izgovorima – dodaje:
“Trenutno stanje ljudskih prava na severu Kosova je pod velikim znakom pitanja. Ogroman broj ih se krši pod različitim izgovorima… Pod izgovorom borbe protiv terorizma ili borbe protiv ilegalnog unošenja robe i oružja krši se pravo na slobodu kretanja…”
Obrenović podseća da je prošle godine više sela na krajnjem severu Kosova bilo odsečeno betonskim preprekama od svojih imanja i drugih delova opština…
“To je jedan od očiglednih primera i jedan od najneobjašnjivijih… Prosto, nekome zabraniti da dođe do ambulante je skandalozno u 21. veku… Međutim, pored tih ograničenja po pitanju slobode kretanja, prava vlasnika na zemljište je takođe jedno od velikih pitanja u izveštajnom periodu…” – kazao je.
Obrenović zato podseća na eksproprijaciju zemljišta u Leposaviću, Zubinom Potoku, slučaj izgradnje puta u Zvečanu.
On takođe podseća i na policijske baze i punktove na severu Kosova.
“To se kosi sa pravom na sigurnost. Naravno, neko će reci – ‘to je samo policija, policija je tu da vas zaštiti’. Ja se slažem, ali u vreme mira, u vremenu bez otvorenog rata, policajci koji su 24 sata kroz 7 dana u nedelji, pod punim ratnim naoružanjem, pored puta, iza barijera, definitivno ne uliva nikome poverenje” – dodao je Obrenović, podsećajući da sličnih punktova policije nema u blizini Albanije ili Severne Makedonije.
“Tako da, ljudima je često pored svih problema s kojima su se u tom trenutku nosili, kao što je bilo kopanje puta u Zvečanu, naveli su i da je jedan od velikih problema upravo to, policija na glavnim putevima” – naveo je takođe, podsećajući da se Kosovska policija rasporedila na glavnim putevima na severu Kosova mnogo pre sukoba u Banjskoj koji zvanična Priština neretko koristi kao argument za prisustvo policije u ovom delu Kosova.
Obrenović, ipak, ističe da je ugrožavanje prava vlasnika na posedovanje zemlje, kroz nelegalnu eksproprijaciju, najopasniji vid kršenja ljudskih prava koji se trenutno dešava na severu Kosova.
Drugi deo izveštaja bavi se, podsećamo, govorom mržnje.
“Govor mržnje je sveprisutan i jako dugo. Određeni elementi na terenu reaktiviraju jezgra mržnje koja se rašire posle na društvenim mrežama“.
Оn ističe i da je bilo neophodno pratiti govor mržnje zato što na taj način, pored ostalih posledica, političari stvaraju narativ u kojem je mnogo lakše opravdati kršenje ljudskih prava.
„Kada imate neprijatelja koji je navodni kriminalac, mnogo je lakše ‘progutati’ da se nad tim kriminalcima vrši neka vrsta opresije kada su u pitanju ljudska prava, a u cilju borbe protiv kriminala. Takođe, bilo je jako simptomatično da kada god se nešto dogodi na terenu, kao što je bila recimo Banjska, nivo govora mržnje na društvenim mrežama se značajno uveća” – naveo je, ističući da govor mržnje takođe vodi do dehumanizacije onih kojima se prava krše.
On kao najskandalozniji primer kada je u pitanju govor mržnje navodi kada je kosovski premijer Aljbin Kurti, govoreći o međuetničkim incidentima, objavio informaciju o tome koliko je Srba ubijeno poslednjih nekoliko godina od strane Srba, ne baviće se nijednog trenutka stvarnim brojem međuetničkih incidenata.
Na pitanje kako onda kršenje ljudskih prava utiče na građane, Obrenović podcrtava da je to nepoverenje.
“Znači, od samog početka pa do samog kraja, svako s kim smo pričali je imao jednu rečenicu koja se stalno ponavljala – ‘ja više ne verujem nikome’. I to je to. Poverenje u institucije ne postoji, poverenje u organe Srbije ne postoji, poverenje u političare na Kosovu ne postoji i to je ogroman problem. Kada ljudi nemaju kome da veruju, čemu se okreću? Okreću se sebi, a to može da dovede do jako, jako velikih problema kao što je odlazak” – naveo je naš sagovornik.
Detaljnije poslušajte u podkastu.
Ovaj sadržaj je proizveden uz podršku programa #SustainMedia, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Nemačke, a sprovode GIZ, DW Akademija i Internews.
Sadržaj je isključiva odgovornost Kontakt Plus radija i Alternativne i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili nemačke vlade.