Konstatuje se da opštinski zvaničnici Dečana i kosovska vlada i dalje ne sprovode odluku Ustavnog suda u Prištini iz 2016. godine kojom je manastiru Visoki Dečani priznato vlasništvo nad približno 24 hektara zemlje u okolini manastira.
U delu izveštaja o verskim slobodama u svetu za 2022. godinu koji se odnosi na KiM, Stejt department podseća da je Ustavni sud o vraćanju zemljišta manastiru Dečani 2016. godine potvrdio odluku Vrhovnog suda iz 2012. godine.
U izveštaju se navodi da po tom pitanju nije bilo napretka tokom prošle godine, uprkos ponovljenim apelima Srpske pravoslavne crkve (SPC) i međunarodne zajednice katastarskoj agenciji i kosovskoj vladi da registruju vlasništvo SPC nad zemljištem.
„Ustavni sud je 2021. godine naveo da su sve državne institucije obavezne da sprovode njegove odluke i to pitanje uputio državnom tužiocu. Na kraju godine, tužilac nije pokrenuo krivični postupak protiv službenih lica odgovornih za odbijanje izvršenja odluke“, navodi se u izveštaju.
Dalje se pominje izjava kosovskog premijera Aljbina Kurtija da je odluka kosovskog Ustavnog suda da primora lokalne vlasti Dečana da vrate 24 hektara zemlje i šuma manastiru Dečani zasnovana na, kako je naveo, „diskriminatorskoj politici vlade Srbije od 1997. godine“.
Stejt department podseća da su u aprilu mediji izvestili da je kosovski ministar kulture, omladine i sporta Hajrulah Čeku rekao da „u principu, kada postoji odluka Ustavnog suda, ona treba da se sprovede, ali nikada ništa ne treba da se uzima zdravo za gotovo“, kao i da je u junu gradonačelnik Dečana Baškim Ramosaj ponovo javno potvrdio da nije i da ne namerava da sprovede odluku suda.
SPC je saopštila u februaru da su komentari vlade u Prištini na konačnu sudsku presudu politički neodgovorni i opasni jer direktno ciljaju na manastir Visoki Dečani, njegovu monašku zajednicu i kulturnu baštinu pod zaštitom Uneska, podseća se u izveštaju.
Ukazuje se i da je prestanak zvanične komunikacije SPC sa Prištinom nastavljen tokom cele prošle godine i podseća da je to počelo 2021. zbog nesprovođenja odluke Ustavnog suda u Prištini o manastiru Visoki Dečani.
Stejt department navodi da je Kosovska policija u junu sprečila sveštenstvo SPC da služi liturgiju povodom praznika Vaznesenja Gospodnjeg u hramu Hrista Spasitelja, kao i da je u septembru jedna osoba zaustavila autobus iz Srbije sa vernicima, među kojima su bila i deca, a zatim vikala na njih i postavila kosovsku zastavu na šoferšajbnu autobusa.
Podseća se i da kosovska vlada u decembru nije odobrila ulazak patrijarha srpskog Porfirija na KiM i ukazuje da je SPC na to reagovala saopštenjem u kom je takav postupak nazvala „ozbiljnim kršenjem verskih prava i sloboda“.
Više od 60 incidenata
Policija je prijavila 64 incidenta usmerena na verske objekte na KiM tokom prošle godine – 42 muslimanska, 21 SPC i jedan katolički.
U izveštaju se takođe konstatuje da vlada nije u toku prošle godine dostavila skupštini predložene izmene i dopune Zakona o verskim slobodama kojima bi se verskim grupama omogućilo da steknu pravni status, obavljaju poslove i stiču nepokretnu i ličnu imovinu na svoje ime.
Ukazano je da je OEBS nastavio da prati primenu zakona o zaštiti SPC oko srpskih pravoslavnih verskih objekata i objekata baštine i da je ta organizacija 15. februara izrazila zabrinutost na društvenim medijima da su verski objekti i dalje bili meta incidenata koji uključuju krađu i oštećenje imovine.
SPC je saopštila da su pojedini od incidenata na njenoj imovini bili verski i etnički motivisani, navodeći provalu u crkvu u opštini Kamenica, kao i štetu pričinjenu na prozorima i vratima u crkvi u opštini Uroševac, kao i seriju provala u crkve u Zubinom Potoku, naveo je Stejt department u izveštaju o verskim slobodama na KiM u prošloj godini.
Tanjug/RTS