Kosovska vlada vrši eksproprijaciju 138 hektara zemlje na severu, zakazane javne rasprave

Kosovska vlada vrši eksproprijaciju više od 138 hektara zemlje na severu. Vlada u Prištini donela je tokom 2022. godine više odluka o eksproprijaciji, dok su dve donete ...
Image

Kosovska vlada odlučila je 16. januara da ekspropriše nove parcele na severu Kosova – u selima Dren i Lešak.

Portal KoSSev je objavio da je reč o zemljištu ukupne površine 83 hektara i da se ono ekspropriše radi još jednog „infrastrukturnog projekta od javnog interesa“.

Koji je to projekat od javnog interesa nije se znalo sve do 1. februara, kada su meštani na svojim parcelama primetili građevinske mašine, oklopna vozila i policiju.

Tada su saznali da je na ovoj lokaciji planirana izgradnja nove baze pogranične jedinice Kosovske policije.

Radovi su dan kasnije obustavljeni, jer su meštani nezadovoljni odlukom i netransparetnim procesom organizovali proteste i podneli tužbu.

Iz Evropske unije su potom pozvali na poštovanje imovinskih prava, precizirajući da prema zakonima na Kosovu, mora da postoji period za održavanje javnih rasprava i mogućnost da građani „osporavaju bilo koju odluku o eksproprijaciji na sudu pre nego što ona postane konačna“.

Kosovska vlada je nakon toga zasedala i donela nove odluke o eksproprijaciji.

U sklopu ovih odluka, u koje je portal KoSSev imao uvid, nalazi se i obaveštenje u kojem se vlasnici parcela pozivaju upravo na slanje zahteva i komentara u vezi sa eksproprijacijom zemljišta, a ujedno su zakazane i javne rasprave.

Šta je odlučeno 2. februara?

Kosovska vlada je na sednici održanoj 2. februara donela nove dve odluke koje se tiču eksproprijacije – kako novih parcela u opštini Leposavić, tako i zemljišta na osnovu prethodnih odluka u toj opštini i u Zubinom Potoku.

Takođe, doneta je odluka i da se “razmatraju zahtevi za eksproprijaciju nepokretne imovine u selima Bistrica, Dren, Lešak i Košutovo (opština Leposavić), kao i u Velji Bregu, Brnjaku, Banjama i Gornjem Jasenoviku (opština Zubin Potok) – koja je neophodna za realizaciju infrastrukturnih projekata od javnog interesa”.

Kada je u pitanju prva odluka, kosovska vlada je navela da vlasnici parcela koje su predmet pripremnih radova imaju pravo na naknadu u vrednosti koju utvrđuje Ministarstvo finansija.

Kada je reč o drugoj odluci vlade u Prištini, naglašeno je da će vrednost naknade za imovinu koja će biti eksproprisana – biti utvrđena od strane pomenutog ministarstva.

Groblje više nije deo odluke o eksproprijaciji

U novoj odluci o eksproprijaciji nalaze se sve parcele kao i u onoj donetoj 16. januara, osim jedne koja je u vlasništvu Opštine Leposavić i ukupne je površine 4.957 metara kvadratnih.

Iz Opštine Leposavić potvrdili su za KoSSev da se na toj parceli nalaze groblje i crkva u selu Dren.

Predsednik Privremenog organa opštine Leposavić, Zoran Todić, kazao je da novom odlukom o eksproprijaciji nije obuhvaćena ova parcela.

Ukupna imovina koja se ekspropriše u Drenu iznosi nešto više od 39 hektara, a u Lešku preko 42 hektara.

Šta se sve i gde ekspropriše na severu Kosova?

U sklopu novih odluka kosovske vlade nalazi se i tabelarni prikazi parcela čija se eksproprijacija zahteva.

Reč je o više od 138 hekatara zemlje u opštinama Leposavić i Zubin Potok.

U pomenutim tabelama prikazano je „staro stanje“ – u kojem se kao vlasnici parcela navode preduzeća i privatna lica, ali i „novo stanje“ – za sve parcele čija se eksproprijacija planira navodi se da je vlasnik „Republika Kosovo“.

Prema „starom stanju“, parcele su bile klasifikovane kao livade, pašnjaci, dvorišta i tako dalje, a u „novom stanju“ one su klasifikovane kao građevinsko zemljište.

U selu Dren se prema novoj odluci o eksproprijaciji navodi šest parcela ukupne površine 39,1 hektar.

U Lešku se, prema novoj odluci kosovske vlade, planira eksproprijacija 13 parcela, ukupne površina 42,7 hektara.

U selu Bistrica ekspropriše se više od pet hektara zemlje na ukupno 11 parcela.

U Košutovu se ekspropriše jedna parcela veličine čak 15,6 hektara.

U opštini Zubin Potok eksproprijacija se vrši u više mesta.

U Velji Bregu se vrši eksproprijacija 17 parcela, ukupne površine oko 4,5 hektara.

U Brnjaku se nalazi 11 parcela na nešto više od 2 hektara zemlje.

U selu Banje ekspropriše se čak 18 parcela ukupne površine 12,6 hektara.

Najveći broj parcela ekspropriše se u Jasenoviku – čak 38. Reč je o ukupnoj površini od 15,5 hektara.

Vlada zakazala javne rasprave u Zubinom Potoku i Leposaviću

U sklopu nove odluke kosovske vlade donete 2. februara, nalazi se obaveštenje namenjeno vlasnicima parcela čija je eksproprijacija najavljena.

U obaveštenju se navodi da će vlada u roku od 30 dana doneti preliminarnu odluku o zakonitosti predložene eksproprijacije, posle ispunjavanja uslova određenih na osnovu Zakona o eksproprijaciji nekretnina sa izmenama i dopunama u okviru Zakona u vezi sa organizovanjem javnog učešća.

Precizira se da zainteresovana lica imaju pravo da nakon donošenja odluke 2. februara u roku od deset dana predstave svoje komentare pisanim putem u vezi sa eksproprijacijom.

U obaveštenju se naglašava da će kosovska vlada održati javne rasprave u vezi sa predloženom eksproprijacijom imovine u opštinama Leposavić i Zubin Potok.

Navode da će svima njima biti pružena „razumna mogućnost“ da se izjasne usmeno u vezi sa eksproprijacijom.

Osobe koje će učestvovati u raspravi treba da ponesu sa sobom neophodna dokumenta kojima će dokazati da su vlasnici imovine.

Javna rasprava će najpre biti održana 15. februara u 10:30, u sali Skupštine opštine Leposavić.

Potom će u sali SO Zubin Potok 21. februara u 10:30 časova biti održana javna rasprava.

Todić: Priština sve radila suprotno zakonu i propisima

Predsednik Privremenog organa opštine Leposavić, Zoran Todić, kazao je za KoSSev da je Priština prekršila zakon koji se odnosi na eksproprijaciju, odnosno da nije ispoštovala predviđene procedure.

On je naglasio da to pokazuje najnovija odluka kosovske vlade o eksproprijaciji zemljištva.

„Oni su u Jasenoviku sagradili bazu, a sada hoće da vode javne rasprave i diskusije“, dodao je Todić.

Kazao je i da 20 dana od donošenja nove odluke ne bi trebalo da se vrši nikakva aktivnost na lokaciji, a da 12 meseci ne bi smeo da se gradi nikakav objekat.

„Nakon sprovedenih davanja mogućnosti ljudima da iznesu svoje komentare, negodovanje ili prihvatanje, iako znamo da niko ne prihvata, vlada donosi preliminarnu odluku, a tek nakon 12 meseci oni mogu da donesu konačnu odluku da li na tom brdu može da se gradi, zbog same strukture zemljišta i tako dalje“, dodao je Todić.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.