„Ne verujem da je napuštanje kosovskih institucija pravi korak za bilo koju zajednicu koja želi da ostvari svoja ustavna prava. Za srpsku zajednicu je veoma važno da iskoristi zastupljenost koja je zagarantovana ovoj i drugim manjinskim zajednicama u zemlji. To je jedini način da budete saslušani i da odbranite svoj interes“, odogovorio je Zaracin na pitanje Radija Kim da li ima neku poruku za kosovske Srbe koji žive južno od Ibra.
On je ponovio da Nemačka u potpunosti podržava napore specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka i naglasio da „obe strane još uvek nisu u potpunosti sprovele obaveze iz dijaloga“, kao i da je neophodan hitan povratak kosovskih Srba u kosovske institucije jer „moramo da izađemo iz kriznog režima i retorike podele“.
Nemačka očekuje da „Srpska lista, kao i sve druge političke partije na Kosovu, odigra konstruktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti multietničke Republike Kosovo“, naveo je Zaracin za Radio Kim.
Radio Kim: Predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer rekao je nedavno u Skoplju (Severna Makedonija) da je „nemačko-francuski predlog (za buduće odnose Kosova i Srbije) sada postigao uspeh i da je prihvaćen“. Gde vidite taj napredak?
Zaracin: Predsednik Štajnmajer je pozdravio činjenicu da je 23. novembra pronađeno rešenje za sukob oko registarskih tablica i izrazio nadu da će to dati novi podsticaj da se pređe na sveobuhvatnije rešenje za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Još jednom je jasno rekao: ’Mi u potpunosti podržavamo napore specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka’. Sada je vreme da obe strane dođu za pregovarački sto i konstruktivno se angažuju. Moramo da izađemo iz kriznog režima i retorike podele. Postizanje šireg sporazuma će biti od koristi i ljudima na Kosovu i u Srbiji i doneće regionalnu stabilnost koja može da stvori nove perspektive, uključujući nove investicije i radna mesta. U tom cilju, specijalni predstavnik EU Lajčak je proteklih dana putovao u Beograd i Prištinu.
Radio Kim: Premijerka Srbije Ana Brnabić je nedavno izjavila da se ne može razgovarati o novim predlozima za Kosovo dok se ne sprovedu već postignuti dogovori, ističući formiranje Zajednice srpskih opština. Ona je praktično demantovala gospodina Štajnmajera. Interesuje me vaš stav o ovoj izjavi premijerke Brnabić.
Zaracin: Veoma je važno da se postignuti dogovori sprovedu, uključujući i da se konačno počne razgovarati o aranžmanima za Zajednicu srpskih opština. Kosovo mora da prihvati da se stavi na dnevni red dijaloga. I opet, obe strane još uvek nisu u potpunosti sprovele obaveze iz dijaloga. Međutim, to nije razlog za odlaganje daljih pregovora o sveobuhvatnom rešenju. Kao prvi korak, hitno je da se kosovski Srbi vrate u kosovske institucije. Očekujemo da Srbija igra konstruktivnu ulogu u tome i da se uzdrži od dalje retorike podela. Nakon pregovora, sveobuhvatni sporazum će morati da obuhvati i Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Radio Kim: „Ako govorimo o normalizaciji naših odnosa, spreman sam da govorim o Zajednici (srpskih opština) i pravima srpske manjine – ali ne kao preduslovu za razgovore, već kao o njihovom integralnom delu“, rekao je premijer Kurti nemačkom dnevniku Frankfurter algemajne cajtung. Da li mislite da je ispravno da premijer Kosova vezuje diskusiju o pravima zajednica koje žive na Kosovu sa budućim rundama pregovora? Da li je to uobičajena demokratska praksa?
Zaracin: Izuzetno je važno da obe strane poštuju obaveze koje su preuzele u prethodnim sporazumima u dijalogu. To uključuje povratak Srba u institucije Kosova da bi ostvarili prava koja im Ustav Kosova već sada daje. A to dalje uključuje i iznošenje predloga Zajednice većinskih srpskih opština. Ponavljam, i Beograd i Priština i dalje imaju obaveze iz sporazuma koje treba da ispune, te i jedni i drugi moraju istovremeno biti spremni da nastave pregovore o sveobuhvatnom rešenju.
Radio Kim: Očekujete li fer i demokratske izbore za lokalne institucije u četiri opštine na severu tokom decembra? Evropske posmatračke misije već dugo ukazuju na brojne probleme unutar srpske zajednice u vezi sa izborima. Najčešći su navodi o pritiscima na birače koje vrši Srpska lista, a koja je monopolizovala politički život u zajednicama kosovskih Srba.
Zaracin: Ovo pitanje će se razmatrati u tekućim razgovorima. Rešenje za problem se može naći samo ako se kosovski Srbi hitno vrate u kosovske institucije. Ovaj suštinski deo postojećih sporazuma mora da se poštuje. Očekujemo da Srpska lista, kao i sve druge političke partije na Kosovu, odigra konstruktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti multietničke Republike Kosovo. Duboko sam zabrinut zbog nedavnog nasilja nad opštinskom izbornom kancelarijom na severu Kosova i prema policiji. Ova poslednja dešavanja pokazuju ozbiljnost situacije. Pozivam sve strane da se uzdrže od daljeg nasilja, da ne pogoršavaju situaciju. Imam puno razumevanje za mirne demonstracije, ali nultu toleranciju za nasilje i nacionalističku retoriku koju smo čuli iz Srbije poslednjih nedelja, kao i lične, klevetničke napade na pojedince koji su neprihvatljivi.
Radio Kim: Imate li poruku za Srbe sa Kosova koji žive južno od reke Ibar? Oni su potpuno nevidljivi zbog nedavnih kriza na severu Kosova. Bilo je čak i sporadičnih poziva da se ugledaju na svoje sunarodnike sa severa i napuste kosovske institucije.
Zaracin: Ne verujem da je napuštanje kosovskih institucija pravi korak za bilo koju zajednicu koja želi da ostvari svoja ustavna prava. Za srpsku zajednicu je veoma važno da iskoristi zastupljenost koja je zagarantovana ovoj i drugim manjinskim zajednicama u zemlji. To je jedini način da budete saslušani i da odbranite svoj interes. U isto vreme, verujemo da je redovan dijalog između Vlade Kosova i svih zajednica koje žive u zemlji veoma važan. Takođe je važno da Vlada konačno sprovede odluku Ustavnog suda Kosova o vlasništvu nad zemljištem manastira Visoki Dečani i, u skladu sa najnovijim pozivom komesara Saveta Evrope za ljudska prava, da pokažu svoj kredibilitet u zaštiti prava nevećinskih zajednica u zemlji, kao što je utvrđeno u Ustavu.
Radio Kim: Ranije ste rekli da niste zadovoljni što je kriza oko registarskih tablica na severu Kosova zasenila rezultate sastanka u okviru Berlinskog procesa početkom novembra. Međutim, neki smatraju da taj sastanak nije doneo ništa novo zemljama Zapadnog Balkana jer su se granice i ranije prelazile uz ličnu kartu. Čule su se ocene da Berlin „želi da leči kovid-19 čajem od nane“.
Zaracin: Ovogodišnji samit Berlinskog procesa postigao je mnogo za region. Potpisana su tri sporazuma o mobilnosti koji će služiti kao temelj zajedničkog regionalnog tržišta koje je zapadnobalkanska šestorka pristala da uspostavi na samitima Berlinskog procesa u Trstu 2017. (kao regionalna ekonomska oblast) i Sofiji 2020. Jedan od njih je slobodno putovanje sa ličnom kartom, što nije bilo moguće između Bosne i Hercegovine i Kosova, a bilo je ograničenja i između Kosova i Srbije. Druga dva ugovora su ugovori o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologije i arhitekata. Ovi dogovori su godinama bili blokirani i drago nam je da je konačno pronađen kompromis. Ovi sporazumi su samo početak razvoja zajedničkog regionalnog tržišta. Treba ih ratifikovati i sprovesti što je pre moguće. Drugi rezultati ovogodišnjeg samita uključuju regionalnu Deklaraciju o energetskoj bezbednosti i zelenoj tranziciji. Ova Deklaracija ubrzava sprovođenje Zelene agende u energetskom sektoru, uključujući određivanje prioriteta energetske tranzicije, usklađivanje kriznih i hitnih mera, kako regionalno, tako i sa zemljama članicama EU, poboljšano korišćenje interkonekcionih kapaciteta u elektroenergetskim sistemima i još mnogo toga hitnog. EU i države članice snažno podržavaju ove ciljeve, uključujući i značajna sredstva. Nemačka vlada će, na primer, obezbediti oko 3,7 milijardi evra ukupno za podršku različitim merama u pravcu energetske bezbednosti i energetske tranzicije. Štaviše, ministarka inostranih poslova Berbok je inicirala partnerstvo sa regionom za jačanje regionalnih sajber kapaciteta, što je još jedno veoma važno pitanje, kao što smo videli u nedavnim sajber napadima na Albaniju i Crnu Goru. Zajedno sa vladama šest zemalja Zapadnog Balkana, takođe smo odlučili da poboljšamo portfelj Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i kreiramo Fond za kulturu mladih kako bismo dalje podsticali prekograničnu razmenu budućih generacija u regionu kao put napred, u smislu pomirenja. Ovo je samo još nekoliko primera postignuća ovogodišnjeg Berlinskog procesa. Što je još fundamentalnije, ovi rezultati pokazuju da je region u stanju da donosi odluke zajedno, u inkluzivnom formatu, i stvori nove perspektive za sve ljude na Zapadnom Balkanu.
Radio Kim: Često čujemo pozive međunarodne zajednice da Beograd i Priština ublaže svoju retoriku jer zapaljivi govori mogu samo da pogoršaju stanje u regionu. Međutim, u praksi se to ne dešava. Želeo bih da znam da li vi lično sugerišete svojim sagovornicima sa obe strane da odmah pokažu više tolerancije i poštovanja jedni prema drugima.
Zaracin: Zapaljiva retorika nije pogodna za okruženje u kojem pokušavate da pronađete rešenja i kompromis. Konkretno, retrogradna retorika podela koju smo videli iz Beograda povodom poslednjeg spora oko registarskih tablica ni na koji način ne doprinosi popuštanju tenzija. Obe strane treba da razgovaraju jedna sa drugom, ali i javno jedna o drugoj, sa više poštovanja i sa ciljem da se situacija deeskalira umesto da dalje eskalira u budućnosti. Ovo je deo njihovih odgovornosti kao lidera svojih zemalja.
Radio Kim: Kako bi međunarodna zajednica mogla da proaktivnije nastupa u dijalogu Beograda i Prištine? Čini se da su sastanci u Briselu mnogo više upravljanje krizama, nego što su posvećeni budućnosti odnosa dve strane. Smatrate li da je nemačko-francuski predlog pravi korak u pravom smeru, s obzirom na uslove u regionu?
Zaracin: Nedavni sastanci u Briselu su imali mnogo veze sa upravljanjem krizom zbog neposredne krize i nedostatka volje obe strane da se konstruktivno angažuju. Ipak, cilj specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka je da zaključi sveobuhvatan sporazum za normalizaciju odnosa i za to ima moju ličnu i punu podršku nemačke vlade. Ne možemo priuštiti dalja odlaganja, a i Srbija i Kosovo bi imali velike koristi od sveobuhvatnog sporazuma. Za žaljenje je što i Kosovo i Srbija to još ne koriste. U interesu je ljudi u obe zemlje i njihovog napretka da se stvori više mogućnosti i perspektive za sve.