Obeležena 22. godišnjica Martovskog pogroma u Severnoj Mitrovici

Parastosom ispred spomenika „Istina“ u Severnoj Mitrovici počelo je obeležavanje 22. godišnjice martovskog nasilja, uz prisustvo zvaničnika i građana. Obeležavanje nastavljeno otvaranjem izložbe.

Minutom ćutanja i polaganjem venaca kod spomenika „Istina“ i spomen-pločama Jani Tučev i Borivoju Spasojeviću, odata je pošta stradalima u martovskom nasilju 2004. godine.

Parastosom ispred spomenika “Istina”, koji se nalazi u neposrednoj blizini glavnog ibarskog mosta, počelo je obeležavanje 22. godišnjice Martovskog pogroma.

Parastos je služio protojerej Milija Arsović uz sasluženje sveštenstva hrama Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici.

Obeležavanju godišnjice pogroma, prisustvovali su gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević, rukovodstvo Srpske liste – Zlatan Elek, Ivan Zaporožac, Nemanja Biševac, Miljana Nikolić, kao i građani.

Foto: Kontakt Plus

Nakon parastosa i polaganja venaca, okupljeni su odali počast svojim sugrađanima Jani Tučev i Borivoju Spasojeviću ispred zgrade u kojoj su tragično stradali.

Pomenu su prisustvovali i članovi porodica ubijenih Mitrovčana.

Foto: Kontakt Plus

Svedočanstva koja ne blede: Izložba o pogromu kao opomena

Povodom obeležavanja godišnjice Martovskog pogroma, danas je u podne otvorena izložba u kući nekadašnjeg Gradskog muzeja.

Po rečima organizatora, izložba ima za cilj da kroz dokumentaciju, fotografije i svedočanstva podseti javnost na događaje od 17. i 18. marta 2004. godine i na značaj očuvanja kolektivnog sećanja.

Na otvaranju izložbe podsetili su na razaranja koja je pretrpeo srpski narod u Martovskom pogromu, kao i na žrtve, njih 28, koje su stradale širom Kosova.

Kako dalje navode, ova izložba predstavlja pokušaj da se sačuva ono što nasilje nije moglo da uništi – sećanje.

Fotografije, dokumenti i svedočanstva koja su izložena danas, govore o ljudima, mestima i svetinjama koje su stradale, ali i o istrajnosti jednog naroda da opstane uprkos istorijskim iskušenjima.

„Ova izložba nije samo istorijski pregled jednog tragičnog događaja. Ona je opomena, svedočanstvo i poziv na odgovornost prema ljudskom životu, kulturnoj baštini i prema istini“, poručili su organizatori.

Foto: Kontakt Plus

Otvaranju izložbe prisustvovali su gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević, lokalno opštinsko i rukovodstvo Srpske liste.

Centralna manifestacija, kao i prethodnih godina, biće održana u Gračanici, gde se očekuje veći broj učesnika i prigodnih programa.

Ovogodišnje obeležavanje još jednom podseća na važnost sećanja i zajedničkog pomirenja, kako bi se ovakvi strašni događaji nikada više ne bi ponovili.

Petković: Martovski pogrom opomena koja ne sme da se zaboravi

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković saopštio je danas, povodom godišnjice martovskog nasilja 2004. godine, da je reč o „dugo planiranom i pripremanonom nasilju i etničkom čišćenju“ usmerenom protiv Srba na Kosovu, uz ocenu da za te događaje do danas niko nije odgovarao.

U saopštenju Petković navodi da je 17. marta 2004. godine „započeo višednevni talas nasilja albanskih ekstremista usmeren protiv Srba“, čiji je, kako tvrdi, cilj bio „egzodus srpskog naroda sa Kosova i Metohije i uništenje svega što podseća na državno i nacionalno prisustvo Srbije“.

Kao povod za nasilje, kako se dodaje, iskorišćeno je utapanje albanske dece u selu Čabra, za koje su „albanski ekstremisti lažno optužili Srbe iz susednog sela Zupče“.

„Činjenica da je došlo do brzog okupljanja velikog broja ljudi i sinhronizovanog napada na veliki broj srpskih sela i naselja, kao i na verske i javne objekte, svedoči da je Martovski pogrom bio dugo planirano i pripremano nasilje“, naveo je Petković.

Prema njegovim rečima, tokom nasilja ubijeno je osam Srba, ranjeno i povređeno više od 900, dok je više od 4.000 ljudi proterano, nakon čega je „šest gradova i devet sela ostalo bez srpskog življa“.

U saopštenju se dodaje da je uništeno ili teško oštećeno 935 srpskih kuća, kao i 35 crkava i manastira, uz više od 100 drugih crkvenih objekata.

Petković je ocenio da je nasilje „nastalo u političkoj kuhinji“, te da „do danas niko nije odgovarao za jedan od najvećih zločina u modernoj istoriji“, kao ni za, kako navodi, druge napade na Srbe nakon 1999. godine.

„Masovni linč Srba bio je deo plana potpunog etničkog čišćenja Kosova i Metohije“, naveo je Petković, dodajući da taj plan „nije realizovan do kraja“.

On je poručio da je Srbija, „na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem“, odlučna da „nikada i ni po koju cenu ne dozvoli da se nešto slično ponovi“, uz ocenu da će nastaviti da se zalaže za mirno i demokratsko rešavanje sporova.

Petković je zaključio da stradanje iz 2004. godine „ne sme da se dogodi nijednom narodu“, uz poruku da se ti događaji ne smeju zaboraviti.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.