Običaji za Đurđevdan: Kiti se vedrica, kuća, umiva se na reci, ali priprema i bogata trpeza

Postoje mnogi običaji i verovanja za Đurđevdan.
Image
Foto: Gračanica onlajn

Veruje se da od Đurđevdana počinje leto, pa se zbog toga često odlazilo na reku. Jedan od običaja je i sakupljanje biljaka uoči praznika i pravljenje venčića.

Na Kosovu i Metohiji Đurđevdan se uvek slavio i to tri dana. Uvek se spremala bogata trpeza, uz nezaobilaznu kosovsku struganu pogaču.

Đurđevdan je krsna slava kod mnogih Srba, za koju se uvek priprema obredni hleb.

„Za Đurđevdan je mnogo bitna čuvarkuća od Uskrsa. On je simbol našeg spasenja, novog rađanja i zato ga od Uskrsa sačuvamo za Đurđevdan. Ove godine se spojio Uskrs i Đurđevdan“, pojašnjava Danijela Simonović iz Udruženja „Tradicija kroz vekove“.

„Đurđevdanska trpeza se sastoji od obrednog hleba, to je kolačić koji se sprema za Đurđevdan. Negde u nekom mestu se sprema veći, negde manji. Kolačić obredni koji je u obliku kola gde u toku cele godine verujemo da će sve da ide dobro, da se okreće, da bude napredno kako u porodici, tako i u toru i u oboru“, dodaje ona.

Pojašnjava da je Đurđevdan običajni praznik gde je sve vezano za stoku.

„Mi smo seosko mesto gde se živi od poljoprivrede i od stoke. Za Đurđevdan spremamo pirinač i koprivu. To je specijalni ručak i sprema se u nameni za zdravlje porodice i ukućana. Neko sprema za mladence koprivu, a mi ovde u našem kraju obavezno za Đurđevdan. I to je bogat ručak koji je porodični ručak, gde dočekujemo goste, spremaju se pite, spremaju se kiflice, spremaju se razne pogače… Što više ima hleba to je godina bogatija i rodnija“, kaže Danijela.

Kaže se da se na sam dan Đurđevdana ne sme raditi i da se svi poslovi, naročito u polju, obave pre praznika. A uoči Đurđevdana kreće se i u potragu za biljkama, za koje se veruje da simbolizuju zdravlje, napredak i boljitak.

„Cveće pre Đurđevdana mi ne unosimo u kuću, tako da je Đurđevdan dan koji posvećujemo cveću. Tog dana beremo i tog dana zvanično unosimo cveće sa vrbom, koprivom. Prvo što se kiti, kiti se vedrica, to je kanta koja se koristi za mužu. Prvo verovanje je u crveni i beli konac. Mi uvek kad se spremamo nekom radosnom događaju, mi za sreću, za zdravlje, za napredak, mi spajamo crveni i beli konac. Za vedricu vezuje se hleb i so, simbol života. Zatim verujemo u travu debelicu i ukrašavamo celu kantu (vedricu) debelicom. Nadamo se da nam stoka bude zdrava, vesela, debela, berićetna, da kajmak bude debeo, da kuća bude snažna i jaka. Domaćica da bude noseća, da može teret da potegne, da povuče. Sa debelicom oko crvenog i belog konca“, kaže Danijela.

Potom se vedrica ukrašava i koprivom i vrbom.

„Vrba je simbol proleća, simbol lakoće, da nam sve ide lako od ruke, da nam sve ide dobro, vrba i kopriva idu zajedno. Trava protka, mleč, kako ko je zove. Retko se nalazi sada u našem kraju. Ona se obavezno skuplja za Đurđevdan, kao i trava lepljivac koja je namenjena za devojke koje nisu imale sreće u ljubavi, onda im to nekako nametnemo, da ih momci vole, da im se momci lepe, zato se mlade devojke lepe ovom travom“, objašnjava predsednica Udruženja „Tradicija kroz vekove“.

Kada se ukrasi vedrica odlazi se na reku, gde se voda uzima tri puta, jer veruje se, treći put ona najčistija.

„Verovanje je i ko drži stoku da se pre Đurđevdana stoka ne isteruje na pašu, nego je dan Đurđevdan posvećen stoki gde se pre Sunca, za Đurđevdan se sve radi pre izlaska Sunca. Kako kupanje, ali i stoka se isteruje na pašu pre Sunca. Kaže se u našem kraju da se zobi, da se krmi stoka, stoka se istera, vilom se čuva stoka, vilom kao čuvamo od đavola, od tih loših sila“, kaže Danijela.

Nakon dolaska sa reke, poručuje Danijela, okiti se dvorište, kuća, štala. A potom se sam praznik proslavlja pretežno u krugu porodice.

Gračanica onlajn


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.