Skupština opštine Severna Mitrovica danas je sa 13 glasova za i dva protiv ponovo podržala zahtev građana za uklanjanje svetlećeg znaka „Volim Mitrovicu“, nakon što kosovsko Ministarstvo administracije lokalne samouprave nije prihvatilo zahtev opštine za produženje roka za ponovno razmatranje prethodne odluke. Tokom rasprave otkriveno je da je opština mišljenje ministarstva dobila još 30. septembra, ali je tek 27. oktobra zatražila produženje roka, zbog čega je kritikovana da je zakasnila da pravovremeno reaguje. Sednicu su obeležile i optužbe predstavnika lokalne vlasti da Priština politički opstruiše rad opština sa srpskom većinom. Istovremeno, otvoreno je pitanje nedostatka oko 106.000 evra za plate zaposlenih do kraja godine, dok predlog da se danas posebno raspravlja o položaju Srba na Kosovu nije prihvaćen, uz najavu da će ta tema biti pripremljena za neku od narednih sednica, prenosi KoSSev.
Na osmoj redovnoj sednici Skupštine opštine Severna Mitrovica, održanoj danas, pitanje uklanjanja svetlećeg znaka ponovo se našlo pred odbornicima, iako je lokalna skupština o njemu već odlučivala u septembru.
Predsedavajući Skupštine Ivan Zaporožac na početku sednice obavestio je odbornike da nadležno ministarstvo nije prihvatilo zahtev opštine za produženje roka za ponovno razmatranje ranije donete odluke.
Zbog toga je predložio izmenu dnevnog reda, odnosno da se prethodna odluka stavi van snage, a da odbornici potom razmatraju novi zahtev građana za uklanjanje znaka.
Izmenjeni dnevni red je usvojen, a nakon rasprave Skupština je sa 13 glasova za i dva protiv donela novu odluku povodom zahteva građana.
Time je ponovo potvrđena namera lokalne skupštine da se znak ukloni, ali to ne znači da će njegovo fizičko uklanjanje odmah uslediti. Naprotiv, današnja rasprava pokazala je da se višemesečni spor opštine sa Ministarstvom administracije lokalne samouprave nastavlja.
Radojević: Ministarstvo ne daje konkretne razloge, iza odbijanja stoji politika
Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević kritikovao je postupanje Ministarstva administracije lokalne samouprave, ocenjujući da odluke lokalne skupštine nailaze na prepreke koje nemaju pravno, već političko uporište.
Prema navodima iznetim tokom sednice, opština je 27. oktobra zatražila produženje roka za postupanje po odluci ministarstva, ali zahtev nije prihvaćen.
Radojević je ocenio da se takvim postupanjem ograničava mogućnost lokalnih samouprava da samostalno odlučuju o pitanjima iz svoje nadležnosti.
Govoreći o odnosu centralnih institucija prema opštinama sa srpskom većinom, naveo je da problem nije ograničen samo na Severnu Mitrovicu, već da se sa sličnim odnosom suočava svih deset opština sa srpskom većinom.
Prema njegovim rečima, od dolaska sadašnjeg opštinskog rukovodstva na vlast održan je samo jedan sastanak sa predstavnicima nadležnog ministarstva.
Takav odnos opisao je kao političko ignorisanje srpskih opština.
Jakšić: Dovoljno je što nas drugi opstruišu, ne moramo sami sebi da postavljamo prepreke
Tokom rasprave nisu izostale ni kritike na račun same opštinske administracije.
Odbornik Marko Jakšić upozorio je da je mišljenje ministarstva o prethodnoj odluci dostavljeno još 30. septembra, dok je opština zahtev za produženje roka podnela tek 27. oktobra.
Time je, prema njegovoj oceni, propušten rok za blagovremeno reagovanje.
Jakšić je ocenio da odbornici i opštinsko rukovodstvo moraju češće da se sastaju i efikasnije postupaju, posebno kada su rokovi za odgovore centralnim institucijama ograničeni.
Njegova poruka bila je da već postojeće prepreke koje dolaze sa centralnog nivoa ne treba dodatno otežavati sopstvenim propustima i kašnjenjem.
Lazić traži ćirilični znak „Ja volim Severnu Mitrovicu“, Azemi protiv uklanjanja
Novi zahtev građana predstavio je odbornik Siniša Lazić, navodeći da postojeći znak ne odražava volju većinskog srpskog stanovništva Severne Mitrovice.
Prema njegovom stavu, postojeći natpis trebalo bi ukloniti, a o eventualnom postavljanju novog znaka naknadno odlučivati.
Kao jedno od mogućih rešenja pomenuo je natpis „Ja volim Severnu Mitrovicu“, ispisan ćirilicom.
Tokom rasprave istaknuto je da bi eventualni novi znak trebalo da odražava identitet grada i bude u skladu sa pravima zajednica i upotrebom službenih jezika.
Odbornik Emir Azemi iz PDK usprotivio se uklanjanju postojećeg znaka.
U raspravu se uključio i odbornik Stefan Marković, koji je podržao stav da natpis treba da bude ispisan ćirilicom, ali je istovremeno ukazao na paradoks da se lokalna skupština mesecima bavi jednim znakom, a ne uspeva da reši pitanje koje bi trebalo da bude u njenoj nadležnosti.
Postavio je pitanje kako se, u takvim okolnostima, može očekivati rešavanje mnogo složenijih problema svih zajednica u Severnoj Mitrovici.
Zaporožac je na kraju rasprave ocenio da bi izostanak rešenja predstavljao neuspeh lokalne skupštine, pozivajući odbornike da budu jedinstveni.
Podsetio je da prethodni znak sa ćiriličnim natpisom nije morao da bude uklonjen i da je, uz više volje, bilo moguće pronaći rešenje kojim bi različite zajednice bile zadovoljne.
Nije isključio ni mogućnost traženja pravne zaštite ukoliko nadležno ministarstvo nastavi da odbija odluke lokalne skupštine.
Na kraju je za novi zahtev glasalo 13 odbornika, dok su dva bila protiv.
Višemesečni spor oko gradskog simbola
Spor oko znaka traje od prošle godine, kada je prethodna opštinska administracija, na čelu sa Erdenom Atićem, uklonila raniji ćirilični natpis „Ja volim K. Mitrovicu“ i postavila novi, sa zelenim srcem, latiničnim natpisom „Mitrovica“ i novim opštinskim grbom.
Posle promene lokalne vlasti, sadašnji saziv Skupštine više puta je pokušavao da pokrene njegovo uklanjanje.
U maju ove godine doneta je odluka o uklanjanju, ali ju je Ministarstvo administracije lokalne samouprave odbilo zbog pitanja zakonitosti i poštovanja procedure.
Krajem juna Skupština je prethodnu odluku stavila van snage, da bi u septembru ponovo pokrenula postupak.
Odbornici su 9. septembra sa 13 glasova za i dva protiv podržali novi zahtev, a odluka je formalizovana 15. septembra.
Nakon nove intervencije ministarstva, pitanje se danas ponovo našlo pred odbornicima.
Nedostaje 106.000 evra za plate, predložena preraspodela sredstava
Druga važna tema sednice odnosila se na finansiranje plata zaposlenih u opštinskim službama do kraja godine.
Zamenica gradonačelnika Adrijana Hodžić predstavila je problem nedostatka sredstava za plate i dnevnice u pojedinim opštinskim sektorima.
Prema njenom obrazloženju, Ministarstvo finansija obavestilo je opštinu o nedostatku sredstava na pojedinim budžetskim linijama, a ukupan manjak iznosi približno 106.000 evra.
Među sektorima u kojima nedostaje novac pomenuti su Skupština opštine, vatrogasna služba i katastar.
Hodžić je objasnila da problem potiče iz budžetskog planiranja za 2026. godinu, sprovedenog u septembru 2025, kada, prema njenoj oceni, sredstva za pojedine kategorije zaposlenih nisu bila odgovarajuće procenjena.
Ona nije isključila mogućnost da je reč o pogrešnoj proceni prethodne vlasti, bilo namernoj ili nenamernoj.
Istovremeno je navela da u drugim budžetskim programima postoje neutrošena sredstva približno iste vrednosti.
Višak je, između ostalog, evidentiran u sektorima kulture, sporta, kancelarije gradonačelnika i kancelarije za zajednice, gde je prethodno planirano više radnih mesta i aktivnosti nego što je realizovano.
Kao rešenje predstavljena je preraspodela sredstava između programa i potprograma, kako bi se nadomestio nedostatak novca za plate.
Hodžić se osvrnula i na isplatu trinaeste plate na centralnom nivou, iznoseći tvrdnju da su za te isplate korišćena sredstva namenjena opštinama, što je, kako je navela, dodatno opteretilo lokalne budžete.
Usvojene izmene uredbe o radnom vremenu
Odbornici su razmatrali i izmene i dopune opštinske uredbe koja reguliše radno vreme poslovnih, ugostiteljskih, zanatskih i uslužnih objekata.
Obrazlažući predlog, Adrijana Hodžić navela je da je opština zatražila mišljenja pet ministarstava, ali da su odgovorila tri.
Ministarstvo finansija ocenilo je predložene odredbe u okviru svojih nadležnosti, uz napomene o pravilima za opštinske sopstvene prihode.
Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine ukazalo je na potrebu usklađivanja odredaba koje se odnose na inspekcijski nadzor i prekršaje, dok je Ministarstvo pravde zatražilo preciznije definisanje organa nadležnog za vođenje prekršajnih postupaka i izricanje sankcija.
Hodžić je posebno naglasila da tržišna inspekcija više nije u nadležnosti opština, već da je novim zakonskim rešenjima prešla na centralni nivo.
Prema njenim rečima, opštinska radna grupa uvažila je dostavljene primedbe ministarstava i ugradila ih u predložene izmene.
Uredba je usvojena sa 11 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih među odbornicima koji su glasali.
Predlog za raspravu o položaju Srba nije uvršten u dnevni red
Na početku sednice odbornik Ivan Orlović predložio je da se dnevni red dopuni posebnom tačkom o položaju srpske zajednice na Kosovu i radu institucija nadležnih za zaštitu njenih prava.
Predlog je obrazložio potrebom da se o položaju Srba razgovara institucionalno i da se pred lokalnom skupštinom otvore pitanja odgovornosti nadležnih institucija.
U raspravi je ocenjeno da je tema važna, ali da za njeno razmatranje najpre treba organizovati konsultacije svih odborničkih grupa i pripremiti zajednički pristup.
Naglašeno je i da Skupština nema zakonski mehanizam kojim bi mogla da obaveže predstavnike drugih institucija i međunarodnih organizacija da se odazovu njenom pozivu.
Zaporožac je zato najavio da će u najkraćem roku pozvati predstavnike odborničkih grupa na konsultacije, kako bi se ova tema pripremila za neku od narednih sednica.
Predlog za dopunu današnjeg dnevnog reda nije dobio potrebnu podršku.
Ferati Dolji ponovo otvorila pitanje zamenika gradonačelnika za zajednice
Tokom sednice, potpredsednica Skupštine opštine Severna Mitrovica za zajednice Aida Ferati Dolji pokrenula je i pitanje izbora zamenika gradonačelnika za zajednice iz redova albanske zajednice.
Ukazala je da je reč o posebnoj funkciji, različitoj od funkcije redovne zamenice gradonačelnika, koju obavlja Adrijana Hodžić.
Gradonačelnik Milan Radojević odgovorio je da će opština postupati u skladu sa zakonom i da će pitanje izbora zamenika za zajednice biti stavljeno na dnevni red.
Odbacio je i utisak da sadašnje opštinsko rukovodstvo ima negativan odnos prema zaposlenima iz albanske zajednice, tvrdeći da je u opštinskoj administraciji trenutno više zaposlenih Albanaca nego Srba.
Orlović tražio direktne prenose sednica i ažurniji opštinski sajt
Orlović je otvorio i pitanje transparentnosti rada lokalne samouprave.
Predložio je da se sednice Skupštine redovno prenose uživo, kako bi građani mogli neposredno da prate rasprave i odlučivanje odbornika.
Kritikovao je i stanje opštinskog sajta, navodeći da na njemu nema dovoljno ažurnih podataka, vesti i informacija značajnih za građane.
Zaporožac je odgovorio da medijskim kućama niko ne brani da prenose sednice, ali tokom rasprave nije predstavljen konkretan model kojim bi opština obezbedila redovne direktne prenose.
Devetomesečni izveštaj bez glasanja
Skupština je na današnjoj sednici razmotrila i devetomesečni izveštaj o radu za period januar-septembar 2026.
Prema predstavljenim podacima, u tom periodu održano je šest redovnih, jedna vanredna i jedna hitna sednica. Razmatrano je 37 tačaka dnevnog reda, doneto 17 odluka i dve uredbe.
Zaporožac je na početku objasnio da je u prvobitnom pozivu načinjena tehnička greška: izveštaj nije trebalo formalno usvajati, već samo predstaviti i razmotriti.
Za razliku od izveštaja, zapisnik sa prethodne redovne sednice, održane 30. septembra, usvojen je sa 12 glasova za.
Današnje zasedanje je završeno novom odlukom povodom uklanjanja znaka, usvajanjem izmena uredbe o radnom vremenu i raspravom o finansijskim i organizacionim problemima opštine, dok ključni spor sa Ministarstvom administracije lokalne samouprave oko gradskog simbola ostaje nerešen.

















