Evropski savet: Zeleno svetlo za reformu i rast Zapadnog Balkana, za Srbiju i Kosovo preduslov normalizacija

Savet Evropske unije dao je konačno zeleno svetlo za uspostavljanje Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan.
Image
Foto: Novo vrijeme

On podržava reforme povezane sa EU i ekonomski rast u regionu. Za Srbiju i Kosovo dodatni preduslov – napredak u normalizaciji.

Novim instrumentom se regionu omogućava pristup dodatnoj finansijskoj pomoći od šest milijardi evra u periodu od 2024. do 2027. godine, navodi se u saopštenju Saveta EU.

Očekuje se da će se u tom periodu obezbediti do dve milijarde evra u grantovima i četiri milijarde evra u kreditima za šest partnera EU sa Zapadnog Balkana.

Glavni cilj instrumenta je da „podrži usklađivanje partnera sa Zapadnog Balkana sa vrednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU, u cilju budućeg članstva u EU, kao i njihovu progresivnu integraciju u jedinstveno tržište EU i društveno-ekonomsku konvergenciju sa EU“.

„Instrument će podržati niz socio-ekonomskih i osnovnih reformi, uključujući reforme koje se odnose na vladavinu prava i osnovna prava“, navodi se u saopštenju Saveta EU.

Kako bi dobili podršku u okviru instrumenta, svi partneri u regionu moraju da pripreme reformske agende i navedu reforme koje planiraju da preduzmu kako bi ostvarili ciljeve iz instrumenta.

„Partneri sa Zapadnog Balkana će takođe morati da razmisle o tome kako se očekuje da mere uključene u reformske agende doprinesu progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU“, navode

Zemlje članice EU imaće ključnu ulogu u odobravanju reformskih agendi korisnika i, po potrebi, njihovih izmena i dopuna, napominju.

Podrška u okviru Instrumenta biće obezbeđena kroz investicioni okvir za Zapadni Balkan (VBIF), u obliku grantova i zajmova, za investicije koje podupiru reformske agende, kao što su ulaganja u infrastrukturne projekte – tri milijarde evra i zajmove direktno isplaćeni budžetima partnera sa Zapadnog Balkana za ubrzanje rasta zasnovanog na ključnim socio-ekonomskim reformama – tri milijarde evra.

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri ispune kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim reformskim agendama. Kada preduslovi za podršku nisu ispunjeni, EU može odlučiti da obustavi oslobađanje sredstava, ističu.

Iz Evropskog saveta ističu da postoje preduslovi za podršku EU.

„Opšti preduslovi za podršku EU u okviru ovog objekta uključuju da partneri nastave da podržavaju i poštuju efikasne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sistem, slobodne i poštene izbore, pluralističke medije, nezavisno pravosuđe i vladavinu prava, kao i da garantuju poštovanje ljudska prava, uključujući prava pripadnika manjina.“

Za Srbiju i Kosovo, navode dalje, postoji još jedan preduslov:

„Da se konstruktivno angažuju sa merljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji svojih odnosa u cilju potpunog sprovođenja svih svojih obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o putu normalizacije i njegovog Aneksa za implementaciju, kao i sve prethodne sporazume o dijalogu, te da se uključe u pregovore o Sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa“, navodi se u saopštenju.

Da bi se povećala transparentnost, ističe se dalje, zemlje Zapadnog Balkana moraće i da postave veb-portal za objavljivanje ažuriranih podataka o krajnjim primaocima koji su ukupno primili više od 50.000 evra u periodu od četiri godine u okviru ovog programa.

Uredba o uspostavljanju Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan biće potpisana i stupiće na snagu dan nakon što bude objavljena u Službenom listu EU.

Kada stupi na snagu, zemlje sa Zapadnog Balkana biće pozvane da podnesu svoje reformske agende Komisiji, izlažući socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje planiraju da preduzmu između 2024. i 2027. godine, navode iz Evropskog saveta.

Napominju da će Uredba o uspostavljanju Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan biti potpisana i objavljena u službenom listu EU, te će stupiti na snagu narednih dana.

Kada stupi na snagu, partneri Zapadnog Balkana će biti pozvani da podnesu svoje reformske agende Komisiji, izlažući socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje planiraju da preduzmu između 2024. i 2027. godine, navode iz Evropskog saveta.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.