Šest godina od hapšenja bivših lidera OVK: Odbrana i tužilaštvo do 27. novembra odlučuju o žalbama

Da li će u drugostepenom postupku biti osporeni zaključci o krivici, pojedinačni zločini ili visina kazni, trebalo bi da bude jasnije nakon 27. novembra, kada ističe rok za najavu žalbi.
Image
Foto: Specijalizovana veća Kosova/AI Generisano

Šest godina nakon hapšenja i prebacivanja u Hag, postupak protiv četvorice bivših lidera OVK ulazi u novu fazu, u kojoj će biti poznato da li će žalbe biti usmerene na zaključke o krivici, pojedinačne incidente ili visinu izrečenih kazni.

Apelaciono veće je 29. septembra delimično usvojilo zahtev odbrane za dodatno vreme i odredilo 27. novembar kao rok za dostavljanje obaveštenja o žalbama. Isti rok važi i za Specijalizovano tužilaštvo.

Za postupanje po pitanjima koja se odnose na ova obaveštenja imenovano je veće u sastavu Mišel Pikard, Kaj Ambos i Nina Jergensen, piše Gazeta Express.

Odbrana Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, kao i Specijalizovano veće u Hagu, imaju rok do 27. novembra da obaveste sud koje delove prvostepene presude za ratne zločine nameravaju da ospore.

Presuda za četiri ratna zločina

Prvostepenom presudom Tači i Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veselji na 18, a Seljimi na 13 godina.

Specijalizovana veća u Hagu su 16. septembra proglasila Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija krivim za četiri ratna zločina: nezakonito ili proizvoljno hapšenje, odnosno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo.

Prema obrazloženju presude, četvorica osuđenih snose krivičnu odgovornost za proizvoljno lišavanje slobode 385 osoba, surovo postupanje prema 49 osoba, mučenje 303 osobe i ubistvo 96 osoba.

Sudije su zaključile da je svaki od optuženih dao značajan doprinos ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja, čija su meta bile osobe koje su smatrane protivnicima političkih i vojnih ciljeva OVK.

Među osobama koje su bile mete, prema nalazima suda, nalazili su se kosovski Albanci povezani sa drugim političkim ili vojnim strukturama, osobe osumnjičene za veze sa jugoslovenskim ili srpskim vlastima, kao i pripadnici manjina, uključujući Rome i Srbe.

Vreme provedeno u pritvoru uračunato je svakom od osuđenih u izrečenu kaznu.

Oslobođeni optužbi za zločine protiv čovečnosti

Istom presudom četvorica su oslobođena optužbi po šest tačaka koje su se odnosile na zločine protiv čovečnosti.

Sud je utvrdio da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje postojanje rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, što je jedan od neophodnih elemenata za utvrđivanje odgovornosti za te zločine.

Optuženi su oslobođeni i odgovornosti za nekoliko pojedinačnih incidenata obuhvaćenih optužbama za ratne zločine.

Šta može biti predmet žalbe?

U obaveštenjima o žalbi strane u postupku treba da identifikuju greške za koje smatraju da ih je napravio prvostepeni sud i navedu kakvu odluku očekuju od Apelacionog veća. Detaljni argumenti biće predstavljeni naknadno, u žalbenim podnescima.

Jedno od ključnih pitanja moglo bi da bude način na koji je sudsko veće povezalo svakog od optuženih sa zajedničkim zločinačkim ciljem.

Ukoliko odbrana ospori taj deo presude, rasprava bi mogla da se usredsredi na dokaze o postupcima, saznanjima i namerama svakog od optuženih. Eventualno prihvatanje takvog žalbenog argumenta moglo bi da utiče i na zaključke o njihovoj krivičnoj odgovornosti.

Odbrana može da ospori i nalaze koji se odnose na određene incidente ili obrazloženje visine kazne. Ukoliko Apelaciono veće promeni samo kaznu, zaključak o krivici mogao bi da ostane na snazi.

Tužilaštvo, sa druge strane, može da ospori visinu kazni ili delove presude kojima su optuženi oslobođeni. Ako se odluči da ospori oslobađajuće zaključke za zločine protiv čovečnosti, ključno pitanje biće ocena prvostepenog suda da nije dokazano postojanje rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo.

Apelaciono veće može da potvrdi, izmeni ili ukine presudu, a u zakonom predviđenim okolnostima može da naloži i ponovno suđenje. Ishod žalbenog postupka ne mora biti isti za svu četvoricu, već zavisi od pitanja koja budu pokrenuta i dokaza koji se odnose na svakog od njih.

Početak i tok suđenja

Optužnica protiv Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija potvrđena je 26. oktobra 2020. godine, dok su hapšenja i prebacivanja u Hag obavljena 4. i 5. novembra iste godine.

Tači je 5. novembra 2020. u Prištini saopštio da podnosi ostavku na funkciju predsednika Kosova, nakon što je obavešten da je optužnica protiv njega potvrđena. Istog dana uhapšeni su on i bivši predsednik kosovske skupštine Kadri Veselji.

Suđenje je počelo 3. aprila 2023. godine, oko dve godine i pet meseci nakon hapšenja. Tužilaštvo je podiglo deset tačaka optužnice, od kojih su se četiri odnosile na ratne zločine, a šest na zločine protiv čovečnosti.

Optužnica je obuhvatala događaje iz perioda od marta 1998. do septembra 1999. godine, na više lokacija na Kosovu, kao i u Kukešu i Cahanu, na severu Albanije.

Tužilaštvo je završilo izvođenje dokaza u aprilu 2025. godine, dok je zastupnik žrtava dokaze predstavio u julu. Odbrana Tačija i Krasnićija svoje slučajeve iznosila je od septembra do decembra, a završne reči održane su od 9. do 18. februara 2026. godine.

Prema podacima Specijalizovanih veća, sudije su razmotrile iskaze 273 svedoka, date u sudnici ili u pisanoj formi, i prihvatile 5.467 dokaznih materijala. U postupku je učestvovalo 156 žrtava.

Još jedna presuda Tačiju 17. novembra

Pre isteka roka za najavu žalbi u predmetu za ratne zločine, Tačija u Hagu očekuje još jedno važno ročište.

Za 17. novembar planirano je izricanje prvostepene presude u odvojenom postupku, koji se odnosi na ometanje sprovođenja pravde. U tom predmetu Tači je optužen zajedno sa Baškimom Smakajem, Hisnijem Kiljajem, Fadiljom Fazljijem i Hajredinom Kučijem.

Sa druge strane, rok za podnošenje obaveštenja o žalbama koje bi mogle da dovedu do preispitivanja prvostepene presude za ratne zločine u drugom stepenu ističe 27. novembra.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.