Posle višemesečnog zatišja, 14. septembra se u Briselu sastaju predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti.
Uoči sastanka Kurti insistira da se primeni sporazum koji je ovog februara postignut u Briselu, a konkretizovan u martu u Ohridu.
„To treba učiniti bezuslovno, potpuno i bez odlaganja. Bio sam spreman da to tada i potpišem. Zato ne sme biti sumnje da li sam premijer okrenut rešenjima“, rekao je Kurti za DW.
Na pitanje kada će biti formirana Zajednica srpskih opština – Kurti nije odgovorio konkretno već je podsetio da je ZSO deo Briselskog sporazuma.
„Ne želim kršenje prava Srba, ne želim nikakav vid diskriminacije. Lično sam predugo bio diskriminisan kao Albanac i politički aktivista. ZSO ne može biti privilegija za jedne, a vid diskriminacije drugih. Trebaju nam jednakost, vladavina prava i evropske vrednosti“, rekao je kosovski premijer.
Kurti je pozvao Srbe da uzmu učešće u peticiji za smenu gradonačelnika u opštinama na severu Kosova, kako bi se otvorio put ka novim izborima.
„Ti gradonačelnici nemaju legitimitet. Međutim, niko drugi tamo nema legitimitet. Na funkciju se dolazi izborima, a ne nasiljem“, kazao je on.
Zahteva pritisak na Srbiju
Evropska unija treba Srbiji da pripreti povlačenjem ekonomskih investicija i uvođenjem viza, naglasio je Kurti.
Tada bi, prema njegovim rečima, Beograd odmah pristao da sprovede sporazume iz Brisela i Ohrida.
„Srbija se ne distancira od svoje kriminalne prošlosti, od saradnje sa Rusijom… To nije demokratska zemlja, zato što nju vodi autokrata. Ako ste velikodušni i tolerantni prema autokratama, oni to shvataju kao znak slabosti i straha. Zato šargarepe ne funkcionišu, mora se upotrebiti štap“, naveo je Kurti.
Kako je ocenio, dešavanja na severu Kosova određuju dve stvari koje su još uvek aktuelne.
„Prvo, projekat razmene teritorija koji je na severu stvorio fantaziju da će se pridružiti Srbiji – to se neće desiti. Drugo, pokušaji Srbije da destabilizuje Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, poručujući EU i SAD – dajte nam nešto, nezadovoljni smo nasilnim raspadom Jugoslavije. A znamo da su oni izazvali taj raspad“, rekao je Kurti.
Sankcije protiv Prištine “bizarne”
Američke i evropske sankcije protiv Prištine, Kurti je nazvao “bizarnim”.
„Svi su krajem maja videli ko je napadao KFOR, Kosovsku policiju i novinare. Ti ekstremisti, ta fašistička paravojska, sastavljena je od nekoliko desetina ljudi. Neki od njih su u kosovskim zatvorima, a ostali su otišli u Srbiju.“
Lider pokreta Samoopredeljenje misli da je nepravedno optužen za eskalaciju na severu Kosova i kaže da krivce treba tražiti u Beogradu.
„Ne slažem se sa mojim evropskim i američkim prijateljima kada recimo govore o ‘erupciji nasilja’ na severu. Na severu nemamo vulkane, pa ne možemo pričati o erupcijama – nasilje ima agendu i ljude koji ga sprovode. Imenovao sam ih u Skupštini kako bih pokazao da nemam problem sa srpskom zajednicom, već sa pojedincima koje direktno finansira i kojima naređuje Beograd kako bi pokušali da destabilizuju našu mladu i demokratsku republiku“, dodao je Kurti.
Trenutna situacija na severu Kosova mnogo je bolja nego pre nekoliko meseci, istakao je.
„Da li će ostati mirno, to mnogo zavisi od toga koje ciljeve će Beograd slediti ove jeseni“, poručio je kosovski premijer.