Poslanik Demokratske partije Kosova (DPK) Arben Mustafa zatražio je od Vlade Kosova da pojasni efekte odluke o zabrani trgovine električnom energijom sa srpskim kompanijama, dovodeći u pitanje da li se ona odnosi i na struju proizvedenu u Srbiji, koju bi na Kosovo mogle da dopremaju kompanije iz drugih zemalja.
Mustafa je kao primer naveo mogućnost da grčke ili albanske kompanije prodaju Kosovu električnu energiju proizvedenu u Srbiji.
On je zatražio i da Vlada objavi i koje su srpske kompanije do sada snabdevale Kosovo električnom energijom, koliko njih će biti obuhvaćeno zabranom i kolika je bila vrednost trgovine sa tim preduzećima, prenosi Koha.
„Ako nešto zabranjujete, potrebno je znati šta se tačno zabranjuje. Danas treba da znamo kojim kompanijama, koje su do sada poslovale na Kosovu, se obustavlja rad ili saradnja, kao i kolika je bila vrednost električne energije kojom se do sada trgovalo sa tim srpskim kompanijama“, naveo je poslanik DPK-a.
Mustafa je doveo u pitanje i stvarni efekat odluke na Srbiju, odnosno da li će ona predstavljati zaista kaznenu meru zbog blokade dalekovoda sa Kosovom.
„Nema smisla predstavljati neku meru kao kaznenu za Srbiju ako je ona u stvarnosti ne kažnjava. Moramo da znamo koliko će Srbija zaista biti kažnjena“, istakao je Mustafa.
On je dodao da je DPK saglasan sa uvođenjem reciprociteta, jer je Srbija blokirala dalekovode, čime je, kako je naveo, nanela velike troškove Kosovu i građanima, koji su se na kraju odrazili na računima za električnu energiju.
Mustafa je kritikovao Vladu i zbog zakasnele reakcije na blokadu Srbije, za koju tvrdi da je na snazi od 2020. godine.
Prema njegovoj oceni, da nije bilo blokade, Kosovo bi imalo mogućnost da električnu energiju kupuje na konkurentnijem tržištu i potencijalno po nižim cenama.
Govoreći o stanju u energetskom sektoru, Mustafa je ocenio da se Kosovo suočava sa dubokom krizom, koju, kako je naveo, priznaje i sama Vlada kroz uvođenje vanrednih mera.
Posebno je ukazao na nedostatak domaćih proizvodnih kapaciteta, ističući da Kosovo ulazi u zimu bez bloka B1 Kosovske energetske korporacije (KEK).
Prema njegovim rečima, blok B1 proizvodi približno trećinu ukupnih proizvodnih kapaciteta KEK-a, a njegov povratak u proizvodnju, planiran za 9. decembar, neće biti moguć do tada.
Kritike na račun kosovske vlade, uputili su juče i poslanici Demokratskog saveza Kosova (DSK), Avdulah Hoti i Hikmete Bajrami, zbog uvođenja vanrednih mera u snabdevanju električnom energijom na 60 dana, ocenjujući da one ne rešavaju probleme u energetskom sektoru.
Prema njihovoj proceni bez izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, elektroenergetska kriza na Kosovu trajaće još najmanje pet godina.
Vlada Kosova usvojila je odluku o potpunoj zabrani trgovine električnom energijom sa srpskim preduzećima na sednici održanoj 16. novembra.
Kosovski premijer Aljbin Kurti je tada istakao da je zabrana uvedena kao prva mera protiv Srbije zbog blokade dalekovoda za trgovinu električnom energijom, za koju tvrdi da traje već šest godina.
Od ove mere za sada je izuzet Elektrosever, koji snabdeva potrošače u četiri opštine na severu Kosova, jer posluje na osnovu Briselskog sporazuma o energetici.
Kosovska ministarka ekonomije, Artane Rizvanoli, izjavila je da je odluka doneta kao protivmera zbog blokade prenosnih vodova između Kosova i Srbije, koja traje od 14. decembra 2020. godine i koja je, prema njenim rečima, prouzrokovala značajne finansijske gubitke i ugrozila sigurnost snabdevanja električnom energijom.

















