Poslanici Demokratskog saveza Kosova (DSK), Avdulah Hoti i Hikmete Bajrami, kritikovali su Vladu Aljbina Kurtija zbog uvođenja vanrednih mera u snabdevanju električnom energijom na 60 dana, ocenjujući da one ne rešavaju probleme u energetskom sektoru. Upozoravaju da će bez izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, elektroenergetska kriza trajati još najmanje pet godina.
Kako prenosi Reporteri, Hoti je izjavio da prekid snabdevanja strujom tokom sednice Skupštine Kosova, na kojoj su usvojene vanredne mere, pokazuje „na šta se svela vlast ovih neuspešnih ljudi“.
On je ocenio da je umesto vanrednih mera trebalo obezbediti kredite za Kosovsku elektroenergetsku korporaciju (KEK) ili pokrenuti projekte izgradnje novih termoelektrana.
Hoti je kritikovao i otkazivanje projekta „Novo Kosovo“ i projekta izgradnje gasovoda, navodeći da bi, da prvi nije obustavljen, Kosovo danas moglo da se snabdeva električnom energijom po fiksnoj ceni od 80 evra po megavat-satu.
Njegova stranačka koleginica Hikmete Bajrami ocenila je da usvojena odluka ne poboljšava snabdevanje električnom energijom, već štiti Kosovsku kompaniju za distribuciju električne energije (KEDS) i Kosovsku kompaniju za snabdevanje električnom energijom (KESCO), koje su u vlasništvu turskih kompanija Çalik Holding i Limak, od eventualnih tužbi zbog štete nastale usled isključenja struje.
Ona je ukazala da se preduzeće „Ibar-Lepenac“ odlukom obavezuje da proizvodi električnu energiju za potrošače koji imaju pravo na Univerzalnu uslugu, ali da je kapacitet ove kompanije svega oko 30 megavata.
Bajrami je upozorila i da odluka omogućava opravdavanje restrikcija, kupovinu električne energije i ugovaranje radova u KEK-u bez uobičajenih procedura javnih nabavki.
Podsetila je da su vanredne mere u snabdevanju električnom energijom prvi put uvedene 21. decembra 2021. godine, navodeći da u međuvremenu nisu izgrađeni novi proizvodni kapaciteti, da se Strategija za energetiku ne sprovodi i da ne postoje dugoročni ugovori o kupovini struje.
„Vrlo brzo ćemo doći do tačke kada ni građani ni budžet Kosova, neće moći da podnesu račune za električnu energiju“, upozorila je Bajrami.
Vanredne mere, koje je Skupština Kosova usvojila na predlog Vlade, predviđaju obavezu „Ibar-Lepenca“ da proizvodi električnu energiju iz hidroelektrane Gazivode u skladu sa instrukcijama Kompanije za prenos električne energije i upravljanje prenosnim sistemom (KOSTT), kao i obavezu javnih institucija da štede električnu energiju.
Predviđeno je i formiranje Vanrednog tehničkog komiteta, koji će pratiti sigurnost snabdevanja i predlagati dodatne mere.
Odluka ne predviđa izričito obavezne restrikcije struje za domaćinstva i privredu, a vanredne mere važiće 60 dana od njihovog stupanja na snagu.
Podsetimo, ove mere uvedene su pre nešto manje od nedelju dana na sednici kosovske vlade.
Istovremeno, Vlada Kosova je tada odlučila i da zabrani trgovinu električnom energijom sa srpskim kompanijama, uključujući kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz struje, neposredno ili posredstvom tranzita i preprodaje u jednoj ili više trećih zemalja.
Kosovski premijer Aljbin Kurti je tada istakao da je zabrana uvedena kao prva mera protiv Srbije zbog blokade dalekovoda za trgovinu električnom energijom, za koju tvrdi da traje već šest godina.
Od ove mere za sada je izuzet Elektrosever, koji snabdeva potrošače u četiri opštine na severu Kosova, jer posluje na osnovu Briselskog sporazuma o energetici.
Kosovska ministarka ekonomije, Artane Rizvanoli, izjavila je da je odluka doneta kao protivmera zbog blokade prenosnih vodova između Kosova i Srbije, koja traje od 14. decembra 2020. godine i koja je, prema njenim rečima, prouzrokovala značajne finansijske gubitke i ugrozila sigurnost snabdevanja električnom energijom.

















