Kurti kritikovao približavanje Ukrajine Srbiji i ponovo pozvao Kijev da prizna Kosovo

Kurti je kritikovao približavanje Kijeva Beogradu tvrdeći da priznavanje Kosova ne bi predstavljalo presedan za ruske teritorijalne pretenzije u Ukrajini.
Aljbin Kurti
Foto: Kontakt Plus

Kosovski premijer Aljbin Kurti pozvao je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da prizna nezavisnost Kosova, ocenjujući da bi takva odluka ojačala međunarodni poredak i odbacujući poređenja Kosova sa Krimom koja koristi Rusija.

U autorskom tekstu objavljenom u ukrajinskom listu „Kyiv Post“, Kurti je kritikovao stav Zelenskog, koji je 8. avgusta tokom posete Beogradu izjavio da se ukrajinski stav o priznanju Kosova nije promenio.

Kurti je ocenio da je posebno upečatljivo to što je Zelenski takvu izjavu dao u Beogradu, prestonici Srbije, koju je opisao kao jednu od najbližih saveznica Rusije.

„Predsednik Zelenski treba da prizna Kosovo, ne kao uslugu nama, već zato što bi se time ojačao upravo onaj međunarodni poredak koji Ukrajina godinama brani: poredak u kojem istorija nije dozvola za okupaciju, granice se ne menjaju silom, a manjim zemljama veće države ne uskraćuju budućnost“, napisao je Kurti.

On je podsetio da je Kosovo osudilo rusku agresiju na Ukrajinu, uskladilo se sa međunarodnim sankcijama Evropske unije i SAD, pružilo utočište ukrajinskim novinarima i doprinelo vojnoj pomoći i obuci.

Istovremeno je kritikovao približavanje Ukrajine Srbiji, koja je podržala rezolucije Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska invazija, ali se nije pridružila zapadnim sankcijama Moskvi.

Kurti je naveo da između Kosova i Ukrajine postoje brojne paralele, ističući da se obe zemlje suočavaju sa susedima koji se pozivaju na istorijske tvrdnje kako bi opravdali teritorijalne pretenzije.

Poseban deo teksta posvetio je poređenjima Kosova i Krima koja je ruski predsednik Vladimir Putin koristio kako bi opravdao aneksiju ukrajinskog poluostrva 2014. godine.

Kurti je ocenio da Putinovo pozivanje na Kosovo nije zasnovano na poštovanju međunarodnog prava, već predstavlja pokušaj diskreditacije Zapada i njegove podrške nezavisnosti Kosova.

„Kosovo nije Putinov presedan“, istakao je Kurti, poručujući da je „Krim Ukrajina“, a „Kosovo Kosovo“.

Podsetio je i da je nezavisnost Kosova, prema njegovim rečima, bila rezultat „dugog procesa koji je obuhvatio represiju nad Albancima, rat, etničko čišćenje”, kao i dugotrajne pregovore uz posredovanje Zapada.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), Ukrajina svoj stav o nepriznavanju Kosova obrazlaže principom teritorijalnog integriteta i strahom da bi Rusija priznanje mogla da iskoristi kao presedan za okupirane ukrajinske teritorije.

Predsednik Odbora za spoljnu politiku i međuparlamentarnu saradnju ukrajinskog parlamenta Oleksandr Merežko ranije je rekao da u Ukrajini postoje različiti stavovi o priznanju Kosova, ali da je konačna odluka na predsedniku Zelenskom. Naveo je da su argumenti protiv priznanja povezani i sa podrškom Srbije teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i sa srpskom municijom koja završava u Ukrajini.

Izjava ukrajinskog predsednika u Beogradu izazvala je reakcije i na Kosovu i u Albaniji.

Tadašnji kosovski ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca izrazio je žaljenje zbog stava Kijeva, ali je poručio da bi Priština pozdravila priznanje Ukrajine.

Opštinske vlasti u Prištini su, u znak protesta, uklonile veliku ukrajinsku zastavu postavljenu u centru grada, na kojoj je pisalo „Sloboda za Ukrajinu“.

I albansko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je izjednačavanje Kosova sa drugim međunarodnim situacijama, ocenjujući takva poređenja kao „pogrešna, oportunistička i potpuno netačna“.

Njegov stav kritikovali su i pojedini ukrajinski zvaničnici i javne ličnosti. Opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko nazvao ga je „diplomatskom greškom“, dok je ukrajinski ratni veteran Jurij Hudimenko, predsednik Javnog saveta za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu odbrane Ukrajine, izjavio da se zbog takvog stava oseća „zgroženo i postiđeno“, podsećajući na pomoć koju je Kosovo pružilo Ukrajincima od početka ruske invazije.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.