Kosovski institut pravde: Skupština mora biti konstituisana uprkos isteku ustavnog roka

KIP je pozvao Samoopredeljenje da prekine blokadu i omogući konstituisanje Skupštine Kosova, ocenjujući da istek ustavnog roka ne može biti razlog za nastavak blokade institucija.
Image
Foto: Skupština Kosova

Kosovski institut pravde (KIP) ocenio je da Skupština Kosova mora biti konstituisana iako je istekao ustavni rok od 30 dana nakon sertifikovanja izbornih rezultata, navodeći da samo prekoračenje roka ne znači gubitak zakonitosti ili legitimiteta aktuelnog saziva za vršenje njegovih ustavnih nadležnosti.

U saopštenju KIP je pozitivno ocenio spremnost Demokratske partije Kosova (DPK) i Demokratskog saveza Kosova (DSK) da učestvuju na sednici Skupštine Kosova zakazanoj za 9. septembar.

„Odgovorno bi bilo da se ova sednica ne pretvori u još jednu epizodu blokade institucija, već da se završi konstituisanjem Skupštine i otvori put procesu izbora predsednika Kosova i formiranja vlade“, navodi KIP.

Institut ističe da činjenica da Skupština nije konstituisana u roku od 30 dana predstavlja kršenje ustavnog roka. Odgovornost za takvu situaciju, prema oceni KIP-a, snose vršilac dužnosti predsednika Skupštine Avnij Dehari i Pokret Samoopredeljenje.

Prema oceni KIP-a, Dehari i Samoopredeljenje su „namerno, svojim delovanjem i nedelovanjem, onemogućili konstituisanje Skupštine u okviru ustavnog roka“.

Institut navodi da posledice nepoštovanja ustavnog roka nisu ograničene samo na njegovo prekoračenje, već da poslanici koji su položili zakletvu nedeljama nisu mogli u potpunosti da ostvaruju svoj ustavni mandate, čime je, kako kažu, „narušeno funkcionisanje predstavničke demokratije“ i onemogućeno funkcionisanje institucija.

„Istek roka ne znači prestanak obaveze“

KIP, međutim, ocenjuje da činjenica da je ustavni rok prekršen ne može biti razlog za nastavak blokade.

Institut upozorava da bi suprotno tumačenje dovelo do „paradoksalne situacije“ u kojoj bi se kršenje Ustava koristilo kao razlog za produžavanje neustavnog stanja.

Prema njihovoj oceni, takav scenario značio bi ostavljanje Kosova bez funkcionalnih institucija, nastavak upravljanja putem vršilaca dužnosti i postupanje „u suprotnosti sa odlukom Vrhovnog suda“.

Institut naglašava da ustavni rok „ne gubi na značaju zato što je prekršen“.

„Kršenje ostaje kršenje, odgovornost ostaje odgovornost i ona mora biti evidentirana kao takva“, navodi KIP, dodajući da bi u parlamentarnoj demokratiji zasnovanoj na vladavini prava i dobrom upravljanju takvo kršenje trebalo da ima „političke, ali i pravne posledice“.

Istovremeno, KIP zaključuje da istek roka ne može ukinuti obavezu konstituisanja Skupštine.

Praksa Ustavnog suda

Kosovski institut pravde u obrazloženju se poziva i na praksu Ustavnog suda Kosova, navodeći da neuspeh da se konstituisanje Skupštine završi u okviru ustavnog roka ne može automatski značiti gubitak zakonitosti ili legitimiteta aktuelnog saziva.

Prema KIP-u, na osnovu prakse Ustavnog suda i standarda koje je taj sud razvio, prekoračenje roka „samo po sebi ne čini pravno nemogućim formiranje Vlade ili izbor predsednika od strane ovog saziva Skupštine“.

Zbog toga, ocenjuje Institut, pitanje ne treba da bude da li Skupština treba da se konstituiše nakon što je rok već prekršen.

„Skupština treba da se konstituiše“, poručuje KIP.

Institut istovremeno navodi da kršenje mora biti konstatovano i da se ne sme relativizovati, ali upozorava da se ono ne može koristiti za stvaranje „nove i potencijalno neograničene blokade“.

KIP pozvao Samoopredeljenje da ne pravi „nove političke kalkulacije“

Uoči sednice zakazane za 9. septembar, KIP je posebnu odgovornost pripisao onima koji su, prema oceni Instituta, do sada onemogućavali završetak procesa.

„Pokret Samoopredeljenje ne treba da pravi nove političke kalkulacije sa konstituisanjem Skupštine“, navodi KIP.

Institut dodaje da je Kosovo već izgubilo vreme preko ustavnog roka i da „svaki novi dan blokade ne ispravlja dosadašnje kršenje, već ga samo produbljuje“.

KIP navodi i da, u situaciji u kojoj Ustavni sud nije odredio ustavnu sankciju i slučaj nije ponovo upućen tom sudu na ocenu, „ne preostaje drugi put osim da se nastavi dalje“.

„Ustav se ne štiti tako što se Skupština drži nekonstituisanom zato što je rok za njeno konstituisanje već prekršen. Ustav se štiti tako što se kršenje okončava i institucije vraćaju u funkciju“, zaključuje Kosovski institut pravde.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.