Manastir Banjska danas obeležava hramovnu slavu

Manastir Banjska danas obeležava svoju hramovnu slavu – Prenos moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana.
Image
Foto: Kontakt Plus

Sveta arhijerejska liturgija počela je u 8 časova, a kako je najavljeno, služiće je vikarni episkop mitropolita crnogorsko-primorskog, episkop dioklijski Pajsije.

Obeležavanje manastirske slave počelo je juče večernjim bogosluženjem i bdenijem.

Praznik Prenos moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana u narodu je poznat i kao Sveti Stefan letnji.

Sveti Stefan prvi hrišćanski mučenik

Prema crkvenom predanju, Sveti Stefan je bio prvi hrišćanski mučenik. U Jerusalimu je kamenovan i ubijen zbog svoje vere u Hrista.

Nakon njegove smrti, njegovo telo je ostavljeno van grada, da ga pojedu životinje.

Međutim, Gamalil, ugledni jevrejski učitelj koji je bio tajni hrišćanin i učitelj apostola Pavla, uzeo je Stefanovo telo i tajno ga sahranio na svom imanju.

U istoj pećini kasnije su sahranjeni Nikodim, Gamalilov prijatelj, Gamalilov kršteni sin Aviv, a potom i sam Gamalil.

Vremenom je mesto njihovog groba zaboravljeno i više niko nije znao gde su sahranjene Stefanove mošti.

Oko 415. godine, svešteniku Lukijanu u snu se tri puta javio Gamalil i rekao mu gde se nalaze grobovi.

Lukijan je o tome obavestio jerusalimskog patrijarha. Sa njegovim blagoslovom, otišli su na označeno mesto i pronašli četiri groba.

Kada su grobovi otvoreni, prema predanju, pećinom se proširio snažan i prijatan miris, što je protumačeno kao znak svetosti moštiju.

Mošti Svetog Stefana tada su svečano prenete na Sion, gde su ponovo sahranjene, a dogodila su se i brojna isceljenja bolesnih.

Kasnije su mošti Svetog Stefana prenete u Carigrad.

O manastiru Banjska

Manastir Banjska, zadužbina srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina, podignut je početkom 14. veka, oko 1312. godine. Tokom vekova, svetinja je više puta stradala. Za vreme osmanske vlasti oko manastira je podignuto utvrđenje, dok je manastirska crkva pretvorena u džamiju. Priprata, bočne kapele i zvonik korišćeni su za stanovanje.

Najveće razaranje Banjska je pretrpela 1689. godine, tokom Austrijsko-turskog rata.

Posle više od pet vekova prekida, monaški život i svakodnevna bogosluženja u manastiru obnovljeni su 2004. godine, kada je počela i sveobuhvatna obnova ove srednjovekovne svetinje.

Posebno mesto u novijoj istoriji manastira zauzima 15. avgust 2004. godine, kada je, posle više od pet vekova, u zadužbini kralja Milutina ponovo služena Sveta arhijerejska liturgija. Liturgiju je služio tadašnji patrijarh srpski Pavle sa još osam arhijereja, uz prisustvo sveštenstva, monaštva i vernog naroda.

Bio je to početak obnove duhovnog i monaškog života u Banjskoj nakon 520 godina.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.