Peci na novom mostu otkrio spomen-ploču stradalim albanskim civilima

„U znak sećanja na ubistvo albanskih civila u noći užasa“, stoji na spomen-ploči koju je danas otkrio gradonačelnik Južne Mitrovice Faton Peci na novom pešačkom mostu između Severne i Južne Mitrovice.
Image
Foto: Alternativna

Ploča je postavljena ka severnom delu grada, i nosi imena deset stradalih građana albanske nacionalnosti u noći između 3. i 4. februara 2000. godine.

Na ploči se navodi i da su ubijeni od strane „naoružanih srpskih bandi“.

Peci je na otvaranju spomen-ploče rekao da želi da pošalje poruku svim budućim generacijama da je „sloboda Kosova, ali i normalizacija na severu nažalost i nakon oslobođenja Kosova zahtevala prolivanje krvi nevinih civila“.

„Ovde zajedno sa poslanicima Skupštine Kosova i izvršnom vlašću Opštine Mitrovica, u znak sećanja, poštovanja prema 3. i 4. februaru 2000. godine kada je ubijeno deset albanskih građana, 25 ranjeno, a oko 12.000 albanskih građana severnog dela proterano od strane genocidnog režima Slobodana Miloševića i njegovih sledbenika, odlučili smo da u znak sećanja na njih otkrijemo spomen-ploču jer ne sme biti zaboravljena žrtva i prolivena krv albanskih građana čak i nakon oslobođenja Kosova i prisustva KFOR-a na Kosovu“, naveo je Peci.

Dalje je rekao da su ubijeni „nevini civili samo zato što su bili Albanci i vratili se svojim kućama, stanovima i imanjima“.

Šta se dogodilo 3. i 4. februara 2000. godine?

Reč je o događajima poznatim kao februarsko nasilje u Severnoj Mitrovici, koje je kulminiralo u noći između 3. i 4. februara 2000. godine, nakon što je eksplodirala jedna od tri bombe bačene na tada omiljeni kafić „Bel Ami“, mesto okupljanja mladih Srba.

U napadu je povređeno više od deset ljudi, od kojih su neki zadobili ozbiljne povrede. Nakon toga, usledili su napadi na albanske civile u severnom delu grada, tokom kojih je stradalo deset Albanaca, a veći deo albanskog stanovništva napustio je ovaj deo Mitrovice.

O samim događajima postoje suprotstavljena tumačenja: albanska strana navodi da je iz severnog dela grada proterano više od 12.000 Albanaca, dok srpska strana smatra da je taj broj znatno manji, pozivajući se i na podatke UNHCR-a prema kojima je pre nasilja u Severnoj Mitrovici živelo oko 4.500 Albanaca, a nakon događaja zvanično je registrovano više od 630 raseljenih, uz procenu da je stvarni broj verovatno veći jer se mnogi nisu prijavili.

Alternativna


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.