„Beograd i Prištinu ne zanimaju građani, oni jedino brinu o svojim stranačkim politikama“

Srbi na severu Kosova izgubili su mnogo u proteklih godinu dana, dobili su jedino saznanje da su prepušteni sami sebi, a da Beograd i Priština jedino brinu o svojim stranačkim politikama.
Image
Foto: Kim

To je zaključak učesnika debate “Godinu dana od izlaska Srba iz kosovskih institucija – šta su dobili, a šta izgubili?”, javlja Radio Kim.

Srbi sa severa Kosova su 5. novembra prošle godine napustili sve institucije kosovskog sistema, uključujući i policiju i pravosuđe. Zaposleni u Kosovskoj policiji na severu Kosova predali su svoje policijske značke, razdužili oružje i skinuli policijske košulje. To su, kako su naveli, uradili iz revolta zbog odluke Vlade Kosova o preregistraciji vozila sa srpskih na RKS registarske tablice, te usprotivili naredbi iz MUP-u o kažnjavanju vozača koji nisu obavili registraciju, ali i smene Nenada Đurića, direktora Policije za region sever. Nakon izlaska iz institucija došlo je do novih lokalnih izbora na severu, nakon kojih su vlast u četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom dobili gradonačelnici albanske nacionalnoti. Usledili su protesti Srba, sukob sa KFOR-om, mnogo povređenih i nova hapšenja. Poslednji u nizu incidenata je sukob u Banjskoj, u kom su poginuli kosovski policajac i trojica Srba.

Novinarka Radija Kontakt Plus Ana Marija Ivković istakla je da je situacija na severu dovela građane do toga da ne mogu da obave osnovne potrebe u opštinama, te da žive u “bezbednosnom vakumu”. Kao pozitivne strane navela je da su građani shvatili da su prepušteni sami sebi kao i da sada javno i otvorenije govore o onome što im se ne sviđa.

“Građani su izgubili bar godinu dana normalnog života. Doživeli su novi stepen neizvesnosti, do sada nezapamćen. Shvatili smo da od onog trenutka kada su policajci skinuli uniforme sve je krenulo nizbrdo. Taj trenutak je trebao da bude alarm pre svega za međunarodnu zajednicu, da se preduzimaju odlučniji koraci i da se stvari vrate na pređašnje stanje a ne da se vode koraci ka potpisivanju novog sporazuma”, kazala je ona.

Ivkovićeva je podsetila na izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića pre sukoba u Banjskoj.

“Poruke od samog srpskog predsednika su bile da se na severu Kosova pojavljuju neki mladi ljudi koji ne žele da trpe teror Aljbina Kurtija, u jednom od izlaganja je napomenuo naoružane ljude, onda i da su se pojavili mladi ljudi u uniformama koje su žene pozdravljale na ulicama. To su sve bile poruke koje su pokazivale da postoji pozadina kada je u pitanju izlazak iz institucija. Nisam sigurna da Banjska ima veze sa tim, prosto ne mogu da donesem takav zaključak”, dodala je Ana Marija Ivković.

Aleksandar Arsenijević, predsednik stranke Srpska demokratija ocenio je da on kao i njegovi prijatelji postupke vlasti u Prištini doživljavaju kao, kako je naveo, „krvnu osvetu“.

“Na severu smo viđali specijalce sa nacionalističkim motivima, kao i na društvenim mrežama i u pojedinim medijima gde smo videli da je to neko osvetničko ponašanje za period krajem devedesetih. Iako su nas vlasti u Prištini ubeđivali da je to vladavina prava po evropskim modelima meni ovo liči na zakon krvne osvete Leke Dukađinija”, kazao je Arsenijević.

Ministar za zajednice i povratak Nenad Rašić kazao je da su ljudi koji su napustili institucije na severu Kosova prošle godine zapravo bili prinuđeni jer, kako je rekao, kad imate poslodavca morate da uradite ono što od vas traži bez obzira na posledice po građane.

“Ono što su ljudi na severu izgubili ne može da se kompenzira narednih 15 godina, u smislu sigurnosnog aspekta. Šanse da se Srbi koji su podneli ostavke vrate u institucije su jako male. Onaj koji je bio nalogodavac tog dela se potrudio da se to apsolutno ne desi”, naveo je Rašić.

Analitičar Albinot Maloku, složio se da izlazak iz institucija nije bio po volji građana.

“Srpska lista ne predstavlja alternative već mračnu stranu građana. Spski građani bi trebali da budu zahvalni na politički pristup premijera zemlje. U vezi sa zajednicom srpskih opština. Srpska lista nije imala iskreno angažovanje svih ovih godina, dakle nisu bili spremni i voljni da dođe do ZSO”, kazao je Maloku.

“Ne podržavam što je gospodin Simić dobio batine ali donekle razumem i građane”

Na pitanje novinara Medija centra Budimira Ničića “da li je istina da su pojedini članovi Srpske liste bili isprebijani iako nije bilo vesti o tome” dobio je podvrdan odgovor Aleksandra Arsenijevića i Ane Marije Ivković ali, kako navode, iz nezvaničnih izvora.

“Ja sam upozoravao građane i govorio im da to nije politički obračun, međutim dogodila se situacija gde su svi ti ljudi (Srpska lista) pozivali na otpore, ustanken izlaske iz instirucija tako da kad izađu sad u grad i kad ih ljudi vide posle četiri smrti u Banjskoj kako se veseli i pevaju neke nacionalne pesme to izazova negativnu reakciju kod građana. Ne podržavam to i ne podržavam što je gospodin Simić dobio batine ali donekle razumem i građane”, kazao je Arsenijević.

“Srpska lista ne održava konferenciju za medija da ne bi došla u situaciju da odgovori na ta pitanja. Sve informacije koje imam su nezvanične, kada je u pitanju gospodin Spirić govori se o velikoj sumi novca, svi ćute i mislim da nikada nećemo ni saznati celu istinu. Što se tiče Simića znam isto što i Arsenijević, ali idalje ništa zvanično”, kazala je Ivković.

Debate “Godinu dana od izlaska Srba iz kosovskih institucija – šta su dobili, a šta izgubili”?, održana je u Medija centru u Čaglavici uz podršku Evropske zadužbine za demokratiju.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.