Promovisan zbornik radova o Martovskom pogromu

„Autori zbornika o pogromu su proveravali svaku činjenicu o Martovskom pogromu 2004. godine jer su nas glasine ubile 17. marta“ rekao je predsednik UNS-a Živojin Rakočević.
Image
FOTO: A.M./UNS

Rakočević je ovo rekao na današnjoj promociji zbornika radova „Martovski pogrom 2004. godine – uzroci, razaranja, posledice“, koji istražuje i medijsko izveštavanje o, kako je dodao, najvećem mirnodopskom zločinu u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Rakočević je bio inicijator da Arhiv Kosova i Metohije i Dom kulture u Gračanici sačine ovaj zbornik u kojem je objavljeno 25 naučnih radova „o stradanju našeg naroda u širem i užem smislu“ tokom tri dana Martovskog pogroma od 17. do 19. marta 2004. godine.

Kako je rekao Rakočević, na Sajmu knjiga u Beogradu, čitaoci zbornika mogu da saznaju da su za vreme Martovskog pogroma stradale crkve, freske, arhitektura, manastiri, urbane sredine, gradska naselja, biblioteke, zdravstvo, školstvo, ali i da su gradovi „u potpunosti iseljeni i opustošeni“.

„Pogrom je najveći mirnodopski zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata jer je u Evropi više od 50 hiljada ljudi odlučilo da poništi jednu civilizaciju u punom kapacitetu“, naglasio je Rakočević, a preneo UNS.

Dodao je da je važno da se piše o ovoj temi „jer kada civilizacija strada – ona traži mnoge oči, uglove i duhove da to objasne.

Istoričar Nemanja Dimitrijević je rekao su u zborniku objavljeni istorijski, politikološki, radovi za istoriju umetnosti i radovi iz istorije kulture sećanja.

„Teško je pisati o Kosovu zato što svako od nas ima neko svoje Kosovo. Kosovo nije samo geografski pojam, to je zavičaj. Svako od nas ima neki svoj zavičaj koji brani.  Mi smo pokušali da pišemo o tom zavičaju“, rekao je Dimitrijević.

Dodao je da je u zborniku predstavljeno stradanje našeg naroda u gnjilanskom kraju, Prištini, Prizrenu, Peći, Štrpcu.

„Martovski pogrom je očistio gradove od Srba. Taj pogrom je napao ono što je najosetljivije za Srbe, a to je kulturna baština – crkve i manastire. Ti dani su bili dani straha, dani u kome je manastirska porta bila puna naroda“, zaključio je Dimitrijević.

Kako je rekao, u zborniku se nalazi više stotina fotografija Živojina Rakočevića i Kim radija.

Istoričar i recenzent knjige Milan Gulić je ukazao da je o ovakvim temama važno govoriti, ali i da nam ovaj zbornik pomaže da objasnimo sebi šta nam se dogodilo.

„Ovaj zbornik smestio je u kontekst šta se dogodilo u martu 2004. godine i pokazao da je to samo jedna od etapa u pokušaju da se svi srpski tragovi na Kosovu i Metohiji u potpunosti očiste“, rekao je Gulić.

Zaključio je da je zbornik „dobar primer i putokaz“.

„Nisam siguran da mi sa našim zbornicima i našim radovima možemo da utičemo na mišljenje druge strane. Nisam siguran ni koliko druga strana može da utiče na nas, ali postoje generacije koje dolaze i o tome neće ništa znati. Mi moramo da im ponudimo priču i našu istinu o tome“, istakao je on.

Dodao je da postoje ljudi koji ne žive u našem podneblju, a interesuje ih da znaju šta se dogodilo.

„Jedna od najtragičnijih stvari koju nam je zbornik pokazao jeste da je u Martovskom pogromu nestala urbana zajednica Srba na Kosovu i Metohiji sa izuzetkom Kosovske Mitrovice“, dodao je Gulić.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.