Samopreglašena nezavisnost Kosova kroz prizmu istoričara Gudžića: Srbi pod represijom, Albanci razočarani

Represija nad Srbima, razočaranje među Albancima i masovno iseljavanje obeležili su period od samoproglašenja nezavisnosti 2008. godine, ocenjuje istoričar Aleksandar Gudžić.
Image
Foto: Medija centar Čaglavica

Osamnaest godina prošlo je od jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.

Istoričar iz Gračanice Aleksandar Gudžić, smatra da se položaj Srba nije promenio, da se njihov broj na Kosovu i Metohiji smanjuje, te da su izloženi stalnoj političkoj i institucionalnoj represiji. Sa druge strane, ističe, izneverena su očekivanja kosovskih Albanaca, što je dovelo do njihovog iseljavanja u poslednjim godinama.

Aleksandar Gudžić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, izjavio je da se položaj Srba nije značajno poboljšao od 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost.

„Srbi ne osećaju da su poželjni u kosovskom društvu. Iako teorijski postoje evropski zakoni koji garantuju njihova prava, u praksi se ne primenjuju, a broj Srba na KiM se smanjuje“, naglašava Gudžić.

Izneverena očekivanja

Prema njegovim rečima, kosovski Albanci su očekivali da će dobiti punu nezavisnost, ali do toga nije došlo.

„Izneverena su njihova očekivanja, što je dovelo do masovnog iseljavanja. Nekoliko stotina hiljada Albanaca napustilo je Kosovo u poslednjih deset godina. Istraživanje međunarodnih organizacija je pokazalo da 70 odsto mladih Albanaca želi da ode“, dodaje istoričar.

Gudžić ističe da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova duboko podelilo društvo, u kojem Srbi ne veruju u dobre namere kosovskih institucija, a kosovski Albanci ih smatraju „petom kolonom“ koja deluje protiv kosovske državnosti što, kaže, ne odgovora istini. 

Dodatno iseljavanja Srba

Govoreći o novim zakonskim propisima, kao što je Zakon o strancima i vozilima, Gudžić ističe da će najviše pogoditi Srbe na Kosovu i Metohiji, te da institucije u Prištini i međunarodna zajednica moraju pokazati veći interes za srpsku zajednicu.

„Primena ovih propisa može dovesti do gaženja srpskih institucija, zdravstva i prosvete, a u budućnosti i do zatvaranja radnih mesta i dodatnog iseljavanja Srba“, ističe Gudžić.

On podseća da političke elite u Prištini primenjuju zakone samo kada im to odgovara, a evropski propisi koje ne prihvataju ostaju neprimenjeni.

„Dolazi do nasilnog uguravanja srpskih institucija u kosovski sistem i demonstracije političke moći“, dodaje Gudžić.

Prema njegovom mišljenju, zapadne zemlje, koje su podržale tzv. kosovsku državnost, tolerisale su pravno nasilje kosovskih političkih elita.

„Očekujem da će zapadne zemlje nastaviti da podržavaju kosovske Albance u njihovoj težnji ka nezavisnosti“, zaključuje Aleksandar Gudžić.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.