Da li će osvanuti i nosiocima putne isprave „drugog reda“, a koji do kosovske ne mogu doći?

Analiza
Image
Foto: Kontakt Plus

Državljani Srbije sa Kosova, nosioci pasoša Koordinacione uprave Republike Srbije i jedini Evropljani kojima je za putovanje u Šengen zonu i dalje potrebna viza, na korak su do bezviznog režima. Evropski parlament ove je nedelje izglasao viznu liberalizaciju za njih. Ostaje još izglasavanje Saveta ministara. Srpska javnost pozdravlja, kosovska vlast i Albanci – snažno negoduju.

Usvajanjem izveštaja Matjaža Nemeca, Evropski parlament u utorak je izglasao viznu liberalizaciju za građane Kosova koji su nosioci srpskih pasoša.

Za ovu odluku glasalo je 406 poslanika od prisutnih 597 u sali, dok je protiv bilo 97 a uzdržanih 94.

Sada je potrebna saglasnost u vidu potvrđivanja odluke i od strane Saveta ministara Evropske unije i to glasanjem kvalifikovane većine, a potom i da postane efektivna nakon što se objavi u Službenom glasniku. Očekuje se da se to dogodi već sredinom maja.

Kako se došlo do toga da nosioci ovih pasoša budu izuzeti iz bezviznog režima?

Građani Srbije sa regularnim srpskim pasošima, koje izdaje srpski MUP, slobodno putuju bez viza već skoro 15 godina, od decembra 2009. godine.

U sklopu tadašnjeg dijaloga Srbije i Evropske unije o viznoj liberalizaciji, neposredno pre nego je ona i stupila na snagu, oformljena je Koordinaciona uprava.

Uslov Evropske komisije za preporuku za liberalizaciju viza za nosioce pasoša Republike Srbije bio je da policijske uprave sa Kosova (Kosovska Mitrovica, Priština, Prizren…), inače izmeštene, više ne izdaju pasoše državljanima Srbije sa prebivalištem na Kosovu, već da se ta nadležnost preusmeri na to centralizovano telo.

„Za lica koja borave na Kosovu kako je definisano Rezolucijom Saveta Bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 od 10. juna 1999. godine (inače poznata kao Rezolucija SB UN 1244) i lica sa uverenjem o državljanstvu izdatom na teritoriji Kosova (UNSCR 1244), Koordinaciona uprava u Beogradu će biti nadležna za prijem zahteva za izdavanje pasoša“, navodi se u tački 4. UN (1244/2009) – 30. 11. 2009.

Od Srbije je, ujedno, zatraženo da pooštri bezbednosne procedure za izdavanje pasoša koji su i zvanično izuzeti iz bezviznog režima, a sve je to učinjeno jer je EK tada strahovala od ilegalne migracije sa Kosova.

Ovo je uticalo na porast broja i Albanaca sa Kosova koji su godinama podnosili zahteve za pasoše Srbije.

Osam godina kasnije (2017), Evropska komisija predlaže da se vizna liberalizacija omogući nosiocima pasoša koje izdaje kosovski MUP, da bi to konačno u Evropski parlament stiglo tek aprila prošle godine, kada je i izglasano. Zvanično, nosioci kosovskih pasoša bez viza putuju od početka ove godine.

Pre, ali i nakon stupanja na snagu ove odluke, više izveštaja se plasira koji ukazuju na porast interesovanja u srpskim sredinama na Kosovu za kosovski pasoš.

Prema podacima Kosovske policije, do 31. decembra 2023. godine zahtev za kosovski pasoš podnelo je ukupno 6.310 ljudi koji poseduju i srpsko državljanstvo.

Nisu precizirali da li se među njima nalaze i Albanci sa juga Srbije.

Sa druge strane, beleži se pad broja nosilaca pasoša Koordinacione uprave.

Iako ne postoje potvrđeni precizni podaci o ažuriranom broju imalaca ovih pasoša, prema izveštaju NVO „Aktiv“, između 16. avgusta 2007. godine i 3. juna 2016. – Koordinaciona uprava je izdala ukupno 76.807 pasoša.

Ovonedeljni, najsvežiji podatak o broju onih koji ga sada poseduju pokazao je drastičan pad. Matjaž Nemec nakon usvajanja izveštaja u ponedeljak, precizirao je da takav pasoš sada ima 18.000 ljudi.

Slovenački poslanik Evropskog parlamenta Matjaž Nemec, imenovan je za izvestioca za ukidanje viza za pasoše koje Republika Srbija izdaje za građane na Kosovu početkom marta.

Javna je tajna da su se od 2009. godine, od kada su postali nosioci pasoša „drugog reda“, Srbi sa Kosova, ali i ostali koji poseduju srpska dokumenta – „snalazili“.

Preko namenskih, pa i fiktivnih promena prebivališta građana sa Kosova u nekom od gradova u Srbiji, postajali su legalni nosioci bezviznih srpskih pasoša.

Ko je ostao između ova dva sistema?

Od momenta stupanja na snagu vizne liberalizacije za kosovski pasoš, jedini građani koji nisu imali šansu da dođu do pasoša sa viznom liberalizacijom su oni građani koji, sa jedne strane i dalje poseduju pasoše Koordinacione uprave, a „nisu se snašli“ ili nisu hteli na takav način, dok istovremeno sa druge – ne ispunjavaju uslove za dobijanje kosovskih dokumenata, samim tim i pasoša.

Zbog nepriznavanja srpskih izvoda iz matičnih knjiga umrlih, rođenih i venčanih (u periodu nakon 1999. godine) kao ni sudskih odluka o razvodu ili rešenja drugih srpskih institucija, uključujući i Centar za socijalni rad, i ostalih peripetija, znatan broj Srba, ali i ostalih nevećinskih zajednica na Kosovu i dalje ne može da dobije kosovska dokumenta.

Za njih, jedina opcija ostaje upravo srpski pasoš koji izdaje Koordinaciona uprava, i tako su oni ostali jedina skupina koja nije obuhvaćena viznom liberalizacijom ni iz jednog sistema.

Upravo je na to pre dva dana ponovo ukazao Nemec, neposredno pred početak glasanja za njegov izveštaj u Evropskom parlamentu:

„Ovo je odluka kako bi se omogućio bolji život Srbima, jer 18.000 ljudi ima posebne pasoše i oni su poslednja grupa građana na Zapadnom Balkanu koji nemaju viznu liberalizaciju i nema opravdanja za tako nešto“.

Polarizacija

Nakon što je problem prepoznala i Evropska komisija, ali i uz obrazloženje da više ne postoji opasnost od ilegalne migracije sa Kosova, naročito jer su prethodno odobrili bezvizni režim za kosovske pasoše, u novembru 2023. su dali predlog da se i pasoši koje za preostale građane na Kosovu izdaje Srbija – izuzmu iz bezviznog režima.

Priština je naglas snažno negodovala i čak pokrenula mere da to spreči, što je uključivalo i pismo dela albanskih nevladinih organizacija, lobiranje vlasti, uključujući i aktivnosti samog glavnog pregovarača.

Zamenik kosovskog premiejra, Besnik Bisljimi, je mesecima pokušavao da spreči viznu liberalizaciju ovih pasoša. Neposredno po obznanjivanju tada još uvek predloga Evropske komisije da se ukinu vize i za građane sa prebivalištem na Kosovu koji poseduju srpske pasoše, Bisljimi se u novembru prošle godine obratio Evropskoj uniji sa zahtevom da preispitaju predlog koji „sadrži više prekršaja“.

Evropskoj komisiji pisale su tada i albanske nevladine organizacije sa Kosova da se povuče taj predlog.

Za kosovsku vlast i glasni deo albanske intelektualne elite, radi se o „ilegalnoj“ i „nepravednoj“ odluci i „ilegalnim pasošima“. Ukratko:

„Vizna liberalizacija za ilegalne pasoše narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kosova“ – kako je više puta poručivao glavni pregovarač Besnik Bisljimi, uz dodavanje argumenta kako će to „naštetiti procesima integracije“.

Pohvalio se da je tada, od avgusta do oktobra 2023, kosovski pasoš uzelo i preko 530 Srba.

„Ilegalnim“ u pasošu Koordinacione Uprave, smatraju to da Beograd izdaje svojim državljanima pasoš u kojem su prebivališta na Kosovu pojavljuju kao prebivališta Republike Srbije.

Suprotno ovome, dogovorom Beograda i Prištine o ličnim dokumentima, od septembra 2022, sa srpskom se ličnom kartom policijskih uprava gradova na Kosovu, koja je poput ostalih ličnih karata Srbije, slobodno putuje Kosovom; preko prelaza na severu i nekih prelaza južno od Ibra, premda bi spomenutim dogovorom, trebalo da ona važi na svim prelazima. Makar su tako saopštili u Beogradu.

Razočaranje i neslaganje istupom albanskih NVO-a, iskazale su njihove srpske kolege sa Kosova, što je dodatno polarizovalo dva društva.

„Oni koji su dizali glas protiv nepravedne izolacije građana Kosova, sada traže isto“, poručili su uz svoju listu argumenata iz srpskih NVO.

„Ova inicijativa dolazi od organizacija koje su skoro deceniju dizale glas protiv nepravedne izolacije građana Kosova, a u suštini traže isto – izolaciju veoma malog broja ljudi koji ili žele da zadrže svoj status raseljenih u Srbiji, ili ne mogu da dobiju kosovsko državljanstvo.“

Kao jedan od argumenata borbe albanskih NVO-a protiv vizne liberalizacije ovih srpskih pasoša ostaće zabeležene reči da će to „ohrabriti i podstaći kriminalne strukture koje deluju u severnom delu Kosova da nastave sa pretnjama i zastrašivanjem srpskih građana Kosova koji nameravaju da se integrišu u društveni i politički život zemlje“.

Na šta su im tada srpske kolege odgovorile:

„Integracija je mnogo nijansiraniji i osetljiviji proces i zahteva mere izgradnje poverenja i podršku različitim slojevima društva. Nažalost, reakcija desetina nevladinih organizacija pokazuje da kritike EK na račun Vlade Kosova i njihovog neuspeha da komuniciraju sa zajednicom kosovskih Srba počinju da se primenjuju i na civilno društvo“.

„Neće više kosovskih Srba biti integrisano ako budu opremljeni kosovskim pasošima od broja koji već ima kosovsko državljanstvo. Ovo proizilazi iz činjenice da se pasoš ne može dobiti bez lične karte i dokaza o državljanstvu. Drugim rečima, osoba koja dobije novi pasoš već ima državljanstvo i samim tim je već integrisana.“

Podstiču diskriminaciju, ocenio je zamenik ombudsmana Srđan Sentić, koji je takođe iskazao razočaranje zbog toga.

I Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo je poručila da je reakcija ovih organizacija „neodmerena i bez senzibiliteta za rešenjem bez diskriminacije“, ali i da iz ugla suvereniteta, „neprihvatiljva“ su prebivališta koja stoje u ovim pasošima.

Započela je prepiska između, i po etničkoj liniji vidljivo, ne samo u stavu, polarizovanih grupa nevladinih organizacija. Posle još jedne razmene javnih pisama, ove su se organizacije sastale, ali ostale pri nepomirljivim stavovima.

U kojoj meri su stavovi polarizovani pokazuje poruka izvršnog direktora Saveta za štampu Imera Muškoljaja nakon ovonedeljne vesti o izglasanoj podršci evroposlanika liberalizaciji preostalih pasoša državljana Srbije sa Kosova.

„Odluka Evropskog parlamenta – da dodeli liberalizaciju viza za nosioce srpskih pasoša koji žive na Kosovu je skandalozna i opasan presedan“, poručio je.

Mišljenja je i da korišćenjem ovakvih pasoša „Beograd smatra Kosovo svojim delom“, dok tvrdi i da Srbi „lako“ mogu da izvade kosovske pasoše.

„Narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kosova“, ponovio je takođe ove nedelje Besnik Bisljimi pošto se prethodno obratio i posredniku u Briselskom dijalogu, Miroslavu Lajčaku.

U delu javnosti ovaj snažni otpor albanskog dela javnosti Kosova smatra se i razlogom zbog kojeg se pitanje pasoša Koordinacione uprave unutar evropskih struktura ovoliko i odužilo.

Ispravljena nepravda, ali ne i politizacija

Očekivano, Srbi pozdravljaju dok smatraju da je izglasavanje izveštaja o režimu bez viza za nosioce pasoša Koordinacione uprave – jedan od najpozitivnijih trenutaka u poslednjih nekoliko godina.

„Ovom se odlukom otvara put ka slobodi kretanja u zemlje Šengena za one građane Srbije koji imaju ovu vrstu pasoša, a koji su ostali jedini u Evropi kojima su neophodne vize za putovanje“, poručio je za KoSSev Dragiša Mijačić, koordinator radne grupe Nacionalnog konventa za EU za poglavlje 35.

Dok je iz Prištine mesecima slata poruka da je ovo udarac za normalizaciju odnosa i integraciju Srba u kosovsko društvo, i da se narušava suverenitet Kosova.

Srpski političari sada koriste priliku da pošalju političke poruke o ugroženosti Srba, kriveći isključivo Prištinu.

Srpski ministar spoljnih poslova, Ivica Dačić, kaže da je konačno ispravljena nepravda.

„Ne mogu biti kažnjeni naši građani koji su ostali da žive na KiM zato što nisu napustili teritoriju KiM ili nisu uzeli nelegalna kosovska dokumenta jer pitanje statusa apsolutno nije međunarodno priznato. U tom pogledu ovo je ispravljenje nepravde koja traje već desetak godina jer naši građani koji su imali pasoše koje je izdala Koordinaciona uprava za KiM nisu imali pravo na viznu liberalizaciju kao što su to imali drugi građani Srbije.“

„Srbi od Štrpca do Leposavića, kao narod u srcu Evrope, nisu građani drugog reda i imaju pravo na slobodu kretanja, temeljnu tekovinu EU. Današnja pobeda važna je poruka da ćemo se, uprkos svim preprekama, neumorno boriti da život našeg naroda na KiM učinimo dostojnim čoveka u 21. veku“, poručio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.

Matjaž Nemec, izvestilac EP, svestan je da i Priština i Beograd žele da ovo „tehničko pitanje politizuju“:

„Ovo nije političko, već tehničko pitanje i to nije rešenje za normalizaciju odnosa između te dve strane“.

Da li može biti problema na samom kraju?

Dok se čeka na sastanak Saveta ministara, oni koji imaju samo ove pasoše, postavljaju pitanje: Ništa nije završeno dok nije završeno. Može li nešto da krene po zlu?

Dragiša Mijačić ne očekuje da će biti problema pri sledećem koraku, jer je Evropski savet već jednom dao pozitivno mišljenje po tom pitanju.

Stoga prognozira da će se ceo proces završiti već u narednih par meseci, te da će građani sa Kosova koji poseduju srpske pasoše moći slobodno da putuju u zemlje Šengena najkasnije od 1. jula.

I Nemec, sam izvestilac u EP za ovo pitanje očekuje da se do leta reši.

„Kada EP potvrdi odluku sledi implementacija odluke, i onda je na potezu Evropska komisija. Mi smo u kontaktu sa njima i oni kažu da postoji jaka želja da se odluka odmah implementira. Imamo mogućnost da do početka leta rešimo jako važno piranje za Srbe koji žive na Kosovu“, kazao je on ovog meseca.

„Evropa je dužna da ispravi problem koji je napravila sama i to što pre.“


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.