Danas je Badnji dan

Badnji dan, bogat običajima i simbolikom, prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku – danu Rođenja Hristovog.
Image
Foto: Kontakt Plus

Badnji dan je jedan od najznačajnijih dana u predprazničnoj liturgijskoj i narodno-kulturnoj tradiciji. Ovaj datum obeležava se kao završetak dugog posta i duhovna priprema za Božić, uz bogatstvo običaja koji simbolizuju svetlost, zajedništvo i nadu u prosperitet.

Naziv Badnji dan izveden je od pojma badnjak – grane ili trupca hrasta koja se tradicionalno seče rano ujutru tog dana i unosi u domove ili se koristi u posebnim obredima. Hrast, kao simbol snage i dugovečnosti, predstavlja svetlost i toplinu u najmračnijem delu godine, a njegov plamen se smatra simbolom pobede svetlosti nad tamom.

Tokom dana, domaćinstva se posvećuju pripremi posne trpeze, jer je Badnji dan ujedno i poslednji dan velikog posta. Na stolu se nalaze jela bez mesa i mlečnih proizvoda – najčešće riba, pasulj, kiseli kupus, suvo voće i orasi, koja imaju svoje simboličko značenje i ujedinjuju porodicu oko pripreme za predstojeće praznične dane.

Jedan od najrasprostranjenijih običaja jeste unošenje badnjaka u dom pre nego što padne večernja tama. U mnogim sredinama domaćin, često uz članove porodice, seče granu hrasta i unosi je u kuću uz specifične rituale i molitve, a zatim se badnjak postavlja u ognjište ili drugo posebno mesto.

Na pod ispod trpezarijskog stola često se prostire slama, podsećajući na uslove u kojima je prema predanju rođen Hrist, u skromnoj štali na slami, što simbolizuje poniznost i spremnost na novi početak.

Veče Badnjeg dana obeležava se okupljanjem oko zajedničke večere, molitvama i, u mnogim zajednicama, posebnim obredima koji uključuju i paljenje badnjaka. Plamen badnjaka, bilo u ognjištu kuće ili na radionicama okupljanja, dočekuje se sa toplinom i radošću, a često se veruje da što više varnica plamen daje, to će godina pred domaćinstvom biti uspešnija.

Badnji dan je tako oblikovan kroz vekove kao dan dubokog značenja: okupljanje porodice, praštanje starih nesuglasica, priprema hrane i učešće u običajima, koji simbolizuju nadu, svetlost i novi početak.

U crkvama, hramovima i manastirima bogosluženjima se obeležava današnji dan, pred najrodosniji hrišćanski praznik. Opširnije čitajte u posebnoj vesti Kontakt Plusa.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.