Danas je Sveti Alimpije Stolpnik: Zaštitnik doma i stočara

SPC i njeni vernici obeležavaju danas Alimpijevdan. Na današnji dan, običaji se vezuju za zdravlje, blagostanje i zaštitu domaćinstva.
Crkva, Zvečan
Foto: Kontakt Plus

Sveti Alimpije Stolpnik ubraja se među najpoznatije askete istočnog hrišćanstva, čoveka koji je svoj život posvetio tišini, molitvi i potpunom odricanju. Rođen u 6. veku u Paflagoniji, još kao dečak se posvetio Crkvi, služeći kao đakon i pokazujući izuzetnu revnost i skromnost. I pored toga, težio je osami i podvigu, pa je napustio grad i nastanio se na mestu koje je narod doživljavao kao ukleto, želeći da molitvom donese mir tom kraju.

Na tom mestu podigao je visoki stub, na koji se popeo i ostao do kraja života. Prema predanju, čak 53 godine proveo je na vrhu stuba, u postu i neprekidnoj molitvi, zbog čega je dobio naziv Stolpnik – čovek koji živi na stubu. Oko stuba su kasnije nastala dva manastira, muški i ženski, a predanje kaže da su u ženskom živeli njegova majka i sestra.

Narodni običaji i verovanja

U narodnoj tradiciji Sveti Alimpije se poštuje kao zaštitnik doma i stoke. Zbog toga se na ovaj dan ne upreže stoka, verujući da će tako u kući vladati mir i napredak tokom cele godine. Kako dan pada u vreme Božićnog posta, trpeza je isključivo posna, a veruje se da se posebno izbegavaju jela od goveđeg i teletine. Vernici se mole za zdravlje, dug život i zaštitu od bolesti, jer se prema predanju Alimpiju obraćalo za isceljenje i oslobođenje od nevolja.

Mnogi se na ovaj praznik uzdržavaju od teških poslova, verujući da bi rad na ovaj dan mogao doneti nesreću u domu ili bolest u stoci. U mnogim krajevima zadržan je običaj ranog odlaska u crkvu, gde se simbolično traži zagovor sveca za porodicu, zdravlje i blagostanje.

Sveti Alimpije Stolpnik se obeležava i kao krsna slava u pojedinim srpskim porodicama. Njegovo ime živi u predanju i liturgijskom sećanju, posebno u okviru velikih manastira gde se nalaze freske posvećene stolpnicima i drugim asketama.

Na današnji dan vernici se sećaju njegovog podviga i nezemaljskog života provedenog na stubu, kao i običaja koji su se tokom vekova oblikovali oko njegovog praznika. Alimpijevdan ostaje dan molitve, mira i porodičnog okupljanja, sa duboko ukorenjenim osećajem poštovanja prema svecu čija je vera i istrajnost postala deo duhovnog nasleđa našeg naroda.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.