Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, praznik Vaskrsenja Hristovog slavi se tri dana, te su crvenim slovom označeni i današnji ponedeljak, kao i sutrašnji Vaskršnji utorak.
Vaskršnji ponedeljak je poznat i kao Vodeni ponedeljak, a prema narodnom verovanju, ovaj dan nosi jedno važno pravilo – treba ga provesti u radosti i veselju, okružen porodicom, prijateljima i rodbinom.
Veruje se da ko zaboravi na tu radost i ne podeli je s najbližima – „prkosi Bogu“, te ga sreća može zaobići.
Ovim danom počinje Svetla nedelja, poznata i kao Bela ili Tomina nedelja, koja predstavlja produžetak vaskršnjeg slavlja.
Ova sedmica spada u tzv. trapave sedmice, što znači da se ne posti ni sredom ni petkom, a sve slave koje „padnu“ u ovom periodu nisu posne.
Tradicionalni pozdrav „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“ i dalje se koristi među vernicima i ostaje aktuelan sve do Spasovdana, četrdeset dana nakon Uskrsa.
U mnogim mestima širom Srbije i pravoslavnog sveta održavaju se litije, dok u manastiru Hilandar monasi, posle jutarnje službe, izlaze iz porte sa ikonom Bogorodice Trojeručice, pevajući tropare i obilazeći sveta mesta u okolini manastira.
Vaskršnji ponedeljak je u Srbiji neradni dan, a praznična atmosfera se nastavlja i sutra, na Vaskršnji utorak, za koji narod veruje da je jedini „dobar“ utorak u godini.
Stariji ljudi prenose i verovanje da će, ukoliko bude zvezdano nebo u Svetlu sredu, godina biti izuzetno rodna.