Rok za prijavu bio je danas do 17 časova.
Kao jedan od razloga za povlačenje Pahor je naveo to što je iz neformalnih razgovora saznao da se za tu funkciju traži diplomata.
„Kroz bezbroj neformalnih razgovora na kraju mi je postalo jasno da za specijalnog izaslanika traže diplomatu, a ne političara. Ovo je svakako legitimna odluka, ali se nastavlja politika tehničkog dijaloga, što se nije dobro pokazalo“.
„Po mom mišljenju, zbog veoma izmijenjene situacije, došlo je vreme za političara na ovoj funkciji i za političku intervenciju, naravno po instrukcijama visokog predstavnika. Strah da bih mogao biti samovoljan zbog mojih visokih političkih funkcija u prošlosti je neosnovan“, naveo je Pahor u objavi na društvenoj mreži “Iks”.
Kao razlog za neprijavljivanje, Pahor je naveo i jedini jednogodišnji mandat na ovoj funkciji, za razliku od drugih specijalnih izaslanika (za Centralnu Aziju, za mirovni proces na Bliskom istoku i za Zaliv), za koje je rekao da predviđaju dvogodišnji mandat.
Takođe, bivši slovenački predsednik je pomenuo i neslaganje sa zvaničnom politikom Evropske unije, kao i njenom politikom proširenja, budući da se zalaže za prihvatanje novih članica Evropske unije kao paketa.
„U neformalnim razgovorima bilo je jasno da moji lični stavovi o proširenju odstupaju od zvanične politike EU. To ne bi trebalo da bude prepreka za profesionalca na mestu specijalnog izaslanika, jer je obavezan uputstvima. Međutim, uspeo sam da otkrijem da nema razumevanja za moje gledište, da će, naravno, čak i na osnovu ispunjenja uslova bilo koje od 6 zemalja, prihvatiti zemlje u paketu. Razumem da je zalaganje za rani prijem Crne Gore i eventualno Albanije primamljivo iz mnogo razloga. Ali sa stanovišta geopolitičke stabilnosti regiona i dijaloga Prištine i Beograda, takav pristup može biti više prepreka nego podsticaj“, naveo je Pahor.
Bivši slovenački predsednik je u razlozima nekonkurisanja za ovu poziciju naveo da smatra značajnim i važnim što su sagovornici na Kosovu i u Srbiji „smatrali da je za njih mnogo važnije kako će se sprovesti američki izbori, ali ne i evropski, što mnogo govori o autoritetu procesa ekspanzije u regionu”.
Pahor je bio premijer Slovenije od 2008. do 2012. godine i njen predsednik u dva mandata, od 2012. do 2022. godine.
POJASNILO glede razpisa Visoke predstavnice EU za zunanjo in varnostno politiko za odposlanca za Dialog Beograd Priština in druga regionalna vprašanja: pic.twitter.com/3KNGdpCrtD
— Borut Pahor (@BorutPahor) January 3, 2025