Surlić: Dijalog je klinički mrtav, Lajčak po ko zna koji put pokušava da ga oživi

Docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Stefan Surlić, smatra da je dijalog Beograda i Prištine klinički mrtav i da evropski posrednik Miroslav Lajčak pokušava po ko zna koji put da ga oživi.
Image
Foto: RTS/video crop

O nastavku dijaloga u Briselu razgovaralo se i na marginama Bledskog strateškog samita.

Evropski posrednik u dijalogu Miroslav Lajčak susreo se tamo sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, a danas stiže u Beograd gde će razgovarati sa predsednikom Srbije.

„Dijalog je u ovom trenutku klinički mrtav. Lajčak kao posrednik pokušava po ko zna koji put da oživi dijalog sa nekom novom rundom pregovora, odnosno sastanka na najvišem nivou u Briselu, gde bi se stvari pomerile sa mrtve tačke“, kazao je Surlić za RTS.

U ovom trenutku možemo videti da se francusko-nemački predlog i aneks iz Ohrida ne primenjuju, dodao je.

„Ne primenjuje se u potpunosti ni plan od tri tačke za deeskalaciju na severu Kosova. Evropska unija je pretila vrlo strogim sankcijama, ali vidimo da su se one zaustavile na vrlo simboličnom nivou prema Prištini. Naravno da onda postavljamo pitanje kredibiliteta posrednika odnosno EU“, rekao je Surlić.

Naveo je da dok god budu postizani sporazumi, a strane ne budu sankcionisane zbog neispunjavanje dogovorenog – ne možemo govoriti o bilo kakvom uspehu procesa dijaloga.

Surlić je naglasio da se ponovo pribegava izjednačavanju dveju strana i da je to prema njegovom mišljenju pogrešna politika.

„Mora bi da se istakne to da je u ovom trenutku Priština ta koja ne ispunjava obaveze i da Prištini preti ukidanjem vizne liberalizacije koja bi trebalo da počne sledeće godine“, kazao je on.

Ukazao je na to da nije ispunjen suštinski zahtev Beograda i međunarodne zajednice – formiranje Zajednice srpskih opština.

„Naravno da predstoje vrlo teški uslovi pred Beogradom kada je reč o ispunjavanju tačaka sporazuma. Ono oko čega smo se saglasili je Zajednica srpskih opština, normalan život Srba na Kosovu, suštinska autonomija, nešto što je presudno za njihov opstanak i sa čim nema nikakve kalkulacije. Za to bi trebalo imati više sluha i poštovanja od najviših evropskih adresa uključujući Makrona“, zaključio je Surlić.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.