Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila – Aranđelovdan, jednu od najčešćih krsnih slava kod Srba, posvećenu arhangelu Mihailu, predvodniku nebeske vojske i zaštitniku pravde i istine.
Aranđelovdan se proslavlja 21. novembra po gregorijanskom kalendaru, odnosno 8. novembra po julijanskom kalendaru, i u crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom.
Arhangel Mihailo, čije ime u prevodu sa hebrejskog znači „Ko je kao Bog“, u hrišćanskoj tradiciji smatra se jednim od najznačajnijih anđela. Predstavljen je kao vojskovođa nebeske vojske koji se suprotstavio pobunjenim anđelima predvođenim Luciferom i predvodio borbu protiv sila zla.
Praznik nije posvećen samo arhangelu Mihailu, već i svim ostalim nebeskim bestelesnim silama, odnosno anđeoskim činovima. U pravoslavnom učenju anđeli su duhovna bića koja izvršavaju Božiju volju, a dele se u devet činova, među kojima su serafimi, heruvimi, prestoli, gospodstva, sile, vlasti, načalstva, arhangeli i anđeli.
Praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ustanovljen je u IV veku, u vreme pape Silvestra i aleksandrijskog patrijarha Aleksandra. Novembar je izabran kao deveti mesec posle marta, koji se u crkvenom predanju vezuje za stvaranje sveta, a simbolika broja devet povezana je sa devet anđeoskih činova.
Na pravoslavnim ikonama arhangel Mihailo najčešće je prikazan sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa kopljem ili mačem u ruci, kojim pobeđuje zlo. Na pojedinim ikonama drži i vagu, jer se u narodnoj tradiciji povezuje sa merenjem ljudskih dobrih i loših dela.
Na Kosovu i Metohiji Aranđelovdan se, osim kao porodična i krsna slava, obeležava i kao hramovna slava manastira Svetih arhangela kod Prizrena, dok se u selu Binač kod Vitine proslavlja kao seoska slava.
Narodni običaji i verovanja
U pojedinim krajevima Srbije, arhangel Mihailo naziva se i Dušovadnik, jer se veruje da silazi na zemlju kako bi uzeo duše umrlih. Prema jednom od predanja, duše pravednika uzima bosiljkom, a grešnika kopljem. Postoji i verovanje da se na praznik ne odbijaju ljudi koji zatraže hranu, piće ili pomoć, jer se veruje da arhangel Mihailo može doći prerušen u putnika ili prosjaka kako bi iskušao ljudsku dobrotu.
U narodu je rasprostranjeno i verovanje da je Mihailo „živi svetac“, zbog čega pojedine porodice ne pripremaju slavski kolač od žita. Međutim, prema pravoslavnom učenju, slavsko žito priprema se za sve krsne slave, jer simbolizuje vaskrsenje i večni život, ali i pomen upokojenih predaka.
Kao i za druge krsne slave, uobičajeno je da se za Aranđelovdan pripreme slavski kolač, žito, vino i sveća, a domaćini praznik obeležavaju u krugu porodice i gostiju. Trpeza je mrsna ukoliko praznik ne pada u sredu ili petak. Pošto ove godine Aranđelovdan pada u subotu, nema posta.

















