Centralna banka Kosova (CBK) je od 1. februara počela da primenjuje novu uredbu, kojom se utvrđuje da je evro jedina valuta koja se koristi za plaćanje gotovinom, čime je dinar stavljen van takve upotrebe.
Prema rečima kosovske predsednice, idealno bi bilo da se u Briselu 19. marta postigne dogovor u okviru dijaloga Beograda i Prištine, na nivou glavnih pregovarača.
Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) izjavio je 15. marta u intervjju za Radio slobodnu Evropu (RSE) da nije uspeo da ubedi kosovskog premijera Aljbina Kurtija (Albin) da suspenduje odluku o zabrani srpske valute na Kosovu dok Evropska unija (EU), SAD i kosovska vlada ne pronađu dugoročno rešenje, kao što je elektronski transfer evra kroz kosovski sistem.
Osmani je izjavila takođe da je veoma pozitivno „što se međunarodna zajednica, na čelu sa Sjedinjenim Državama, slaže da na Kosovu dinar ne bude u opticaju“.
„Uz njihovu pomoć uspeli smo da od sada te doznake, ta finansijska pomoć koja dolazi iz Srbije, stižu u evrima, a ne u dinarima i verujem da se time rešava veliki deo problema sa kojima smo se suočavali u prošlosti“, kazala je Osmani na konferenciji za novinare tokom posete Lipljanu.
Kada je reč o drugom delu prijedloga, ona je rekla da kosovske vlasti razmatraju načine da obezbede da pomoć koja iz Srbije za srpsku zajednicu na Kosovu „ne ode u ruke lica koja su zloupotrebljavala, koji su korumpirani i uzeli su novac možda na ime građana, ali su ga koristili za organizovani kriminal“.
„Za taj deo se pravi plan koji će uključiti kosovske vlasti“, navela je kosovska predsednica.
Osmani je rekla da postoji nada da će vrlo brzo biti postignut dogovor o drugoj tački.
„Hitno je da se ovo pitanje reši, jer ne samo da to pomaže građanima da prebrode neke od izazova sa kojima se suočavaju, već istovremeno, da budem iskrena, Kosovu koje ima i veće probleme, među kojima su i drugi bezbednosni problemi“, navela je Osmani, posebno pominjući potrebu da se osigura granica sa Srbijom, koja, prema njenim rečima, „stalno razmatra načine da napadne Kosovo“.
Američki zvaničnici su proteklih dana nekoliko puta ponovili da imaju problema u komunikaciji sa kosovskom vladom, zbog nedostatka koordinacije.
O partnerstvu sa SAD
Na pitanje o pristupu kosovske vlade Sjedinjenim Državama, Osmani je rekla da svoj pristup kao predsednica može izneti samo sa svim institucijamana Kosovu, kao i sa međunarodnim partnerima.
„Republika Kosovo je država koja je nastala žrtvom naroda Kosova, našeg oslobodilačkog rata, dugogodišnjeg otpora i istorijske podrške koju smo dobili od saveznika… Ovo nikada ne smemo zaboraviti, jer nije bila jednokratna podrška, odnosno samo 1999. godine, već svaki korak napred koji je Kosovo napravilo, napravilo je zajedno sa evroatlantskim saveznicima“, navela je Osmani.
Dodala je da je Kosovo uvek radilo „velike“ i „dobre“ stvari sa svojim saveznicima i da takav pristup treba da se nastavi.
Međunarodna zajednica je oštro reagovala na odluku Prištine za prestanak primene dinara kao sredstva gotovinskog plaćanja, rekavši da je potreban jasan plan koji ne šteti srpskoj zajednici, kao i da je rok za njegovu primenu bio prekratak.
Srbija navodi da Srbima na Kosovu daje pomoć vrednu milione evra i isplaćuje im plate, penzije i dodatnu pomoć u sopstvenoj valuti, dinarima.
O Ohridskom sporazumu
Tokom konferencije za novinare, Osmani je pitana i o nesprovođenju sporazuma između Beograda i Prištine postignutom pre godinu dana u Ohridu u Severnoj Makedoniji. Strane su se dogovorile o aneksu implementacije Sporazuma za normalizaciju odnosa, koji su strane dogovorile u februaru iste godine.
Osmani je rekla da treba analizirati postupanje strana na terenu, „kako bi se došlo do potpuno objektivnog zaključka“.
„Srbija je više desetina puta prekršila ovaj sporazum, koji joj jasno nalaže da ne krši teritorijalni integritet Kosova, da prizna međunarodni subjektivitet i princip ravnopravnosti strana, da ne glasa protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, da ne koristi nasilje u međudržavnim odnosima i mnoge, mnoge druge principe“, tvrdi kosovska predsednica.
Ona je rekla da se sada u Briselu pravi plan za implementaciju sporazuma, jer do sada nije bilo punog dogovora strana, a da se ona sama kao predsednica nije složila sa planom koji su izneli zvaničnici u Briselu, jer je, prema njenim rečima, bilo nedopustivo da Srbija ima koristi na početku implementacije plana, a Kosovo na kraju.
„Tražim jednak tretman strana, kako bi plan sekvencijalne implementacije vodio računa o tome da i Kosovo i Srbija paralelno sprovode svoje obaveze, a ne da jedna strana prvo dobije sve benefite, pa da se onda razmišlja o Kosovu na samom kraju“, navela je Osmani.
Beograd i priština su u dijalogu u Briselu – uz posredovanje evropskog bloka – od 2011. godine. Strane su postigle mnoge sporazume, ali nisu svi implementirani.
Evropski šef diplomatije Žozep Borel (Josep Borrell) ponovio je juče da će se vršiti međunarodni pritisak na strane da implementiraju do sada postignute sporazume.