Ovaj post, poznat i kao Veliki ili Časni post, ima duhovnu i telesnu stranu, jer vernici uzdržavaju i telo i um od svega što je loše, kako bi se duhovno pripremili za najveći hrišćanski praznik.
U toku Vaskršnjeg posta, vernici ne jedu meso, jaja, mlečne proizvode i sve namirnice životinjskog porekla.
Ipak, subotom i nedeljom dozvoljena je hrana pripremljena na ulju, uz vino.
Na praznike Blagovesti (7. april) i Cveti (13. april) može se jesti riba.
Stroga pravila važe za sredu i petak, kada se posti bez ulja i ribe.
Na Veliki petak, post je još rigorozniji, jer se vernici uzdržavaju od hrane i pića do iznošenja plaštanice, a kasnije mogu uzeti lagan obrok „na vodi“.
Pored telesnog posta, crkva naglašava značaj duhovnog uzdržanja: vernici se pozivaju na pokajanje, praštanje, molitvu i činjenje dobrih dela.
Celi period posta je prilika za duhovno uzdizanje, kako bi vernici dostojno dočekali Vaskrs.
Ovaj post predstavlja najvažniji period duhovnog čišćenja i pripreme u pravoslavnom kalendaru, a njegova svrha je da se vernici spreme za proslavu Hristovog vaskrsenja, kroz telesnu i duhovnu obnovu.