Srpska lista ponovo podnela žalbu zbog sastava biračkih odbora

Novo nezadovoljstvo Srpske liste zbog, kako navode, nerazmerne podele funkcija u biračkim odborima
Image
Foto: Kontakt Plus

Predstavnici Srpske liste ponovo su uputili prigovore na račun Centralne izborne komisije (CIK), navodeći da im ovaj organ „pravi probleme“ u vezi sa određivanjem sastava biračkih odbora za predstojeće vanredne parlamentarne izbore zakazane za 28. decembar.

Član Predsedništva Srpske liste i kandidat za poslanika, Igor Simić, izjavio je na današnjoj konferenciji za medije da je CIK doneo odluku o raspodeli mesta u biračkim odborima „suprotno zakonu i sopstvenom pravilniku“, zbog čega je Srpska lista jutros ponovo podnela žalbu Izbornom panelu za žalbe i predstavke (IPŽP).

„Treći put u ovoj godini ponavljamo istu situaciju. Albanske političke partije u CIK-u žele da se naviknemo na nenormalnost – na kršenje zakona i osnovnih političkih prava Srba“, rekao je Simić, dodajući da se odluka donosi „nauštrb najjače srpske političke partije na Kosovu“.

Odluka dostavljena sa zakašnjenjem

Prema njegovim rečima, odluka o sastavu biračkih odbora Srpskoj listi uopšte nije bila dostavljena, iako je CIK imao obavezu da to učini.

„Kroz interne kanale smo kasno uveče došli do ovog dokumenta i odmah počeli izradu žalbe“, naveo je Simić.

Istovremeno, odluka o centrima za brojanje glasova, prema Simićevim rečima, stigla je tek jutros, ostavljajući Srpskoj listi svega nekoliko sati za reakciju, umesto propisana 24 sata.

Simić: Nerazmerna zastupljenost

Simić je detaljno predstavio primere opština u kojima, prema njegovim navodima, broj predsedavajućih biračkih odbora ne odgovara broju glasova osvojenih na poslednjim lokalnim izborima 12. oktobra.

Kao najekstremnije primere naveo je:

  • Novo Brdo, gde je Srpska lista osvojila 61,39% glasova, a dobila tri od 23 predsedavajuća, dok Samoopredeljenje, PDK, LDK i Za slobodu, pravdu i opstanak sa višestruko manje glasova imaju duplo više pozicija.
  • Parteš, gde je Srpska lista osvojila preko 96% glasova, ali ima tri od sedam predsedavajućih, dok predstavnici, kako je naveo Simić, Rašićeve stranke, sa „0 osvojenih glasova“, imaju četiri.
  • Severnu Mitrovicu, gde Srpska lista, sa 62,36% glasova, ima četiri predsedavajuća, dok Samoopredeljenje, PDK i LDK imaju po pet, uprkos znatno manjem broju glasova.

Simić naglašava i da Srpska lista na pet biračkih mesta u ovoj opštini uopšte nema svoje članove.

„Dakle, ne možemo da kontrolišemo proces koji će se odvijati. Ponovo neko pokušava da marifetlucima i nekakvim nezakonitim administrativnim odlukama, utiče na izborni proces i stvara uslove da favorizuje one koji su bliski režimu u Prištini.“

On je istakao i da Srpska lista u 28 opština sa albanskom većinom nema nijednog predsedavajućeg biračkog odbora.

„Ovo je sramota za predstavnike koji sa nalaze u CIK-u, sramota za međunardne predstavnike na Kosovu, jer po treći put u istoj godini govorimo o kršenju prava srpskog naroda i ništa se nije promenulo. Sramota za one koji smatraju da su neutralni posmatrači izbornog procesa, jer po treći put imamo isti problem. Tri puta se suočavamo sa pokušajima da se ne sertifikuje Srpska lista za izbore, dok neke druge, kako oni kažu, srpske partije, lako prođu taj proces sertifikacije“, naveo je Simić.

„Institucionalni pritisak“

Simić podseća da je Izborni panel za žalbe i predstavke u februaru usvojio žalbu Srpske liste, ali da CIK tada nije produžio rok za dostavljanje predloga članova biračkih odbora. Slična situacija ponovila se i za lokalne izbore u oktobru, kada je IPŽP odbio žalbu.

„Očigledno je da Srbi na ovim prostorima svoja prava mogu da ostvare samo težim putem. I nemamo problem sa tim. Ali imamo problem sa onima kojima su puna usta vladavine prava, demokratije koji nakon svakih izbora napišu nekakve izveštaje u kojima glorifikuju demokratiju na ovim prostorima i svega u jednoj rečenici kažu o problema sa sertifikacijom Srpske liste, ne pomenu sastav biračkih odbora i nešto slično“, rekao je Simić, dodajući da se Srpska lista protivi „institucionalnom pritisku“, navodeći da se on ponavlja u svakom izbornom ciklusu.

Simić ukazuje da u opštinama sa albanskom većinom živi srpsko stanovništvo u 11 lokalnih samouprava, ali da Srbi u tim sredinama nemaju predstavnike u biračkim odborima.

„Mi smo u Obiliću osvojili dva mandata na lokalnim izborima, nemamo nijednog predsedavajućeg. Mi smo osvojili mandat i u Gnjilanu i u Kamenici i u Vučtrnu, čime dokazujemo svoju političku snagu, nemamo nijednog predstavajućeg“, naveo je Simić.

Pojasnio je i zašto je važna uloga predstavnika u biračkim odborima:

„Predsedavajući je neko ko tumači pravila i zakon u danu glasanja na tim biračkim mestima. On određuje ulogu koju svaki član biračkog odbora ima. Sa ovakvim sastavom gde su Srbi majorizovani, gde imate jednog Srbina i pet ili šest Albanaca u svakoj učionici, kada dođe do kršenja zakona, glasa se. To znači da će predstavnik Srpske liste uvek biti u manjini, odnosno oni će ga preglasati, jer su brojčano u boljem položaju“.

Simić pozvao građane na „odgovornost, jedinstvo i istrajnost“

Simić je pozvao građane na „odgovornost, jedinstvo i istrajnost“, ocenjujući da se predstojeći izbori, bez uvažavanja žalbe, ne mogu smatrati ravnopravnim.

„Bez obzira na okolnosti, borićemo se kroz institucije i nastojaćemo da ostvarimo ubedljivu pobedu“, zaključio je Igor Simić.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.